Ljudi od mora često će se rugati onima s kopna da im je jedina riba koju poznaju 'gradele', ali malo je dobrih poznavatelja ribljih vrsta i u priobalju
Ribu malo jedemo, a još je slabije poznajemo – reći će tako čak i česti posjetitelji ribarnica u priobalju. Sve manje ljudi dolazi na ribarnice u centrima dalmatinskih gradova, a neke ribe se i često love, pa su u Zadru odlučili educirati kupce o vrstama ribe.
Ljudi od mora često će se rugati onima s kopna da im je jedina riba koju poznaju ‘gradele’, ali malo je dobrih poznavatelja ribljih vrsta i u priobalju. Nesporazume unose i različiti nazivi za iste ribu.
“Ovo je podlanica”, kaže Zadranka Ana Perić za koju bi se reklo da ima iskusno oko za ribu, ali je ispravljamo: “Nije podlanica, nego pic”.
“A dobro, ajde fratar. Ne vidim mu točku. Fratar mora imati točku na sebi”, kaže Perić.
“To ima šampjer, kovač”.
“E pa to je fratar, kovač. Tako to mi isto zovemo”, kaže Perić.
Na ribarnici se nađu i neke “egzotične” ribe
Josip Franzotti razgledava ponudu i kao dobar poznavatelj nabraja: “Podlanice, moli, lignje, arbuni, sve riba s koće”, rekao je Franzotti.
Upitali smo ga kako to još ljudi zovu.
A oslić ili mol mi to zovemo, a mali su moleti”, kazao nam je Franzotti.
Najveći misterij su ribe koje se rijetko nađu na ribarnici.
“Podlanice, cipli, to bi zna, ali ovo stvarno ne znam što je”, kaže Mario Gobin koji je često na ribarnici.
Teško je svima udovoljiti
Upravo zbog edukacije kupaca, ali i zaštite morskih staništa na 27 podvodnih fotografija zadarski ronilac i ekolog izložio je stanovnike Jadrana koji se često nađu na ‘bancima’ peškarija.
“Moramo biti svjesni toga da prosječan čovjek u Dalmaciji jako malo zna koliko vrsta, kakvih vrsta živi i posebno kako izgledaju u prirodnom okruženju. Naravno da je već jutros bilo pritužbi nema ovoga, nema onoga. Teško je sve izložiti i teško je svima udovoljiti”, kaže autor izložbe Peškarija, Đani Iglić.
Dogodine će preuređena ribarnica dobiti interaktivne sadržaje na na zidovima, puno više slika, ali i kutak za marendu.
“Unutar Centra Peškarija organizirat ćemo i jedan dio gdje se sve ono što se kupi na ribarnici može skuhati, pripremiti i pojesti. Znači, bit će i degustacijski dio unutar samog Centra”, najavljuje za iduću jesen Tomislav Letinić, direktor Gradskih tržnica Zadar.
Sve je to dio plana za vraćanje kupaca na glavnu gradsku ribarnicu, nekada žilu kucavicu gradskog središta.
Meso ipak jeftinije
“Nema ljudi. Ja znam da je sve ljudima skupo. Plaće su male, sve to razumijem, ali opet mi se borimo da radimo, uvijek se nadamo da će biti bolje”, smatra iskusna trgovkinja na Ribarnici Zadar, Sandra Miočić.
Stalni kupac Mario Petani dodaje kako mnogi više vole ribu, ali kada usporede cijene, meso im je pristupačnije.
“Ja živim s kćerkom. Recimo 10 eura liganja uzmem za mene i nju, po kila, a mesa za 20 eura imam za 10 dana jesti i više kad rasporedim”, kaže Petani.
“Najbolje ide friška srdela ovako kad dođe skoro još živa. 5-6 eura je, zavisi kako kada, koliko je ima u ponudi”, dodaje Sandra koja ima štand na najboljem mjestu na ribarnici, odmah na ulazu.
Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede potrošnja ribe po glavi stanovnika u Hrvatskoj zadnjih godina varira od 22 do 24 kilograma godišnje.
