Na količinu znojenja utječu brojni čimbenici, među ostalim i razina stresa.

Prosječna osoba iznoji između 0,8 i 1,4 litre znoja tijekom jednosatnog intenzivnog treninga. No, isto kao što neki ljudi mogu trčati brže od drugih, neki se znoje više od drugih. 

Na količinu znojenja utječu spol, dob, težina, emocionalno stanje, odnosno razina stresa (ovo posljednje utječe i na miris znoja). Što smo stariji i teži i više pod stresom, više ćemo se i znojiti. Muškarci se više znoje od žena jer njihove znojne žlijezde moraju jače raditi kako bi ih rashladile. 

Ako se posebno jako znojite na nekim predjelima tijela, poput glave - npr. vaša je kosa mokra nakon umjerenog treninga, razlog su opet žlijezde - nekim ljudima one intenzivnije rade na određenim dijelovima tijela, tvrdi za portal Runner's World liječnik Peter Bidey.

Postoji dvije vrste znojenja - termoregulatorno i emocionalno. "Emocionalno je odgovor na stresna stanja. Stres aktivira hipotalamus koji je svojevrsni regulator temperature tijela. Kada smo pod stresom hipotalamus šalje neurotransmiterske signale žlijezdama koje stvaraju znoj", objašnjava za isti portal kirurg Osita Unga. 

Neki ljudi više se znoje zbog hiperhidroze - stanja u kojem znojne žlijezde pretjerano rade. Hiperhidroza postaje očita u adolescenciji.

Znojenje je nužno kako bi tijelo spriječilo pregrijavanje, no ukoliko se pretjerano znojimo, treba provjeriti zdravstveno stanje. Bolesti poput dijabetesa i problemi sa štitnjačom mogu uzrokovati pretjerano znojenje. Isto tako, uzrok mogu biti antidepresivi, lijekovi za migrenu te ostali lijekovi protiv bolova.