Prema pokazateljima jednog domaćeg portala koji se bavi poslovnim temama, 78 posto radnika dožive iscrpljenost i emocionalno izgaranje 61 posto često osjećaju stres dok 31 posto njih stres stalno nose sa sobom. Uzrok su kako navode, preveliki broj zadataka, manjak potpore nadređenih te nepovoljno okruženje.
Gošća u eteru Radio Zadra bila je Andrea Tokić, profesorica sa odsjeka psihologije zadarskoga Sveučilišta.
Pojednostavljeno rečeno, burn out je stanje kroničnog stresa koje se manifestira kao potpuna psihička, fizička i emocionalna iscrpljenost kao rezultat dugotrajnom izlaganju rizicima.
Udaljavamo se od posla koji smo nekad voljeli, u interakciji sa ljudima prestanemo suosjećati i ne povezujemo sa sudionicima radnog procesa.
Postajemo cinični i općenito negativni, rutinske stvari postaju problem. Osjećamo se da nismo na razini zadatka ili smo preopterećeni.
Ipak postoji razlika između nečeg što nam je poznato kao doživljaj i nečeg što je skliznulo u neželjeno stanje.
– Stresno razdoblje i burn out nisu jedno te isto. Nakon navale stresa ljudi se uspiju odmoriti no kod burn out a stres je stalan i ne može se riješiti sa nekoliko noći dobrog sna -. pojašnjava profesorica Tokić dodajući da su u korijenu tog problema propala očekivanja koja imamo od sebe samih, preopterećenost poslom, osjećaj da dajemo puno, a dobivamo malo ili preuzimanje zadataka kojima nismo dorasli ili koji nas preplavljuju a moguće i privatne obveze koje se isprepleću sa poslovnima. – Loša društvena potpora i “dvostruki signali” od nadređenih pogoduju razvoju stanja kao burn out.
Nisu ipak jedini koji su mu uzrok.
– Zna se dogoditi da sami sebi zbog vlastitih očekivanja nabijemo dodatni stres zbog čega postajemo sami svoje žrtve i htjeli ne htjeli, padnemo u drugi plan htijući biti na vrhu – upozorava profesorica Tokić.
Većina pak misli da je reći Ne dovoljno. Znati kako to artikulirati je ipak važnije
– Ako uposlenik ne zna reći Ne i preuzima zadatke kojima ili nije dorastao ili ga preplavljuju u jednom trenutku će puknuti.
Ako pak svoje Ne poveže sa radnim ishodom bitnim za kolektiv onda šaljete jasnu poruku u kojoj ističete ograničenja koja vam stoje na putu. Tu uposlenik koristi jasnu i čvrstu komunikaciju i na duge staze nadređeni i kolektiv će se prirodno prilagoditi na novo stanje. – Što se tiče mentalnog zdravlje i radnog mjesta psihologinja Tokić će utješno – Statistika nije poražavajuća u nas, sve je više svjesnih šefova koji rade na tome da se svi ugodno osjećaju na radnom mjestu.
Drugim riječima, radionice i javne rasprave posvećene mentalnom zdravlju na radnom mjestu urodile su plodom.
Što sa situacijom kada uposlenik nosi posao doma?
– Tu treba pogledati na primjere iz zemalja Europske unije gdje poslodavci vode računa o ravnoteži privatnog i poslovnog. Tako je svaki mail upućen izvan radnog vremena dočekan sa upozorenjem da se ne ometa vrijeme za odmor.
Uostalom i rad od kuće ide u tom smjeru da se izbalansiraju te dvije životne sfere. – Promjenu posla potražite ako se nakon dugog vremena iskreno preispitate i dođete do odgovora kada jezičac na vagi prevagne protiv vaših osobnih interesa – poručuje psihologinja za Radio Zadar dajući i praktične savjete prema kojima je nekad korisnije uzeti kraći odmor do 15 minuta kao ispušni ventil od dugotrajnog odmora