Dublja analiza uzroka rasta cijena hrane
Klimatske promjene pojačavaju učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, što izravno utječe na poljoprivrednu proizvodnju. El Niño 2023.–2024. je dodatno pogoršao situaciju, ali istraživači naglašavaju da je dugoročni trend posljedica globalnog zagrijavanja.
Osim klimatskih faktora, na cijene utječu i visoki troškovi transporta (npr. Etiopija), povećanje potražnje (npr. rastući turizam u Japanu povećava potražnju), geopolitičke krize (rat u Ukrajini koja je žitnica Europe).
Ranjivi su i lanci opskrbe. Namirnice poput kakaa i kave posebno su osjetljive jer se proizvode u uskim geografskim zonama. Jedan ekstrem može poremetiti cijeli globalni lanac. Dodatni faktori koji su još su pogoršali situaciju su rat u Ukrajini, visoki troškovi energije i transporta te inflacija.
Domino efekt, društvene i ekonomske posljedice
Porast cijena hrane također povećava socioekonomsku nejednakost jer se siromašniji slojevi teže “prilagođavaju” skupljim cijenama. Doprinosi i pothranjenosti jer se sužava prisutp kvalitetnoj i zdravoj hrani.
U konačnici, rast cijena hrane može dovesti do društvenih nemira (primjer: Šri Lanka 2022.), pogotovo u osjetljivim, odnosno klimatskim promjenama i siromaštvom pogođenim regijama.
Povećana nejednakost: Siromašnije zemlje (npr. Pakistan, Etiopija) teže se “prilagođavaju” zbog ograničenih resursa. Nakon svega nabrojanoga dolaze još i zdravstvene posljedice, ne samo u vidu pothranjenosti nego i drugih posljedičnih zdravstvenih disbalansa.
Dr. Maximilian Kotz, glavni autor studije i klimatolog iz Centra za superračunala u Barceloni, ističe za Carbon Brief da je cilj bio dokumentirati slučajeve u kojima su posljedice bile toliko očite da je i bez kompleksne statistike bilo jasno – ekstremno vrijeme izazvalo je skok cijena.
Kotz navodi da proizvodi poput kave i kakaa, iako se konzumiraju globalno, dolaze iz ograničenih proizvodnih regija – što povećava osjetljivost globalnog tržišta na klimatske poremećaje.
Dr. Jasper Verschuur s Tehnološkog sveučilišta u Delftu naglašava da klimatski šokovi ne utječu samo na proizvodnju, već i na monetarnu politiku, zdravlje i geopolitičku stabilnost.
Slično ističe i dr. Muhammad Rafay Muzamil iz Pakistana, koji upozorava da se u njegovoj zemlji klimatski ekstremi preklapaju s postojećim gospodarskim ranjivostima. U tom kontekstu, poziva na hitna ulaganja u klimatsku prilagodbu: “Poskupljenja hrane pogoršavaju nejednakosti, povećavaju zdravstvene probleme i predstavljaju političke prijetnje – posebno u državama poput Pakistana, koje su među najranjivijima u svijetu”.
Ova studija, ističu autori, služi kao upozorenje na sve veći pritisak klimatskih promjena na globalnu prehrambenu sigurnost. Potrebna su hitna ulaganja u prilagodbu poljoprivrede i otpornost lanaca opskrbe kako bi se ublažili budući šokovi.
Studija također nudi vizualnu i analitičku potvrdu da je veza između klimatskih promjena i cijena hrane sve jasnija. Rastuće temperature, nepredvidive oborine i češći sušni periodi više nisu iznimka – oni oblikuju globalnu prehrambenu sigurnost i ekonomsku stabilnost.
Pitanje nije više hoće li ekstremno vrijeme podići cijene hrane, već koliko će nas to koštati – u eurima, zdravlju i društvenoj koheziji.