Hladnjak kao sigurno utočište za vašu hranu lako možete dovesti u 'opasnu zonu' pospremite li u njega ostatke hrane koji se nisu dovoljno ohladili. Prije pospremanja viška paprikaša ili složenca ostavite da se ohlade.

Unatoč strogim mjerama o sigurnosti hrane na tržištu, kontrolama i inspekcijama, milijuni ljudi diljem svijeta zbog propusta se zaraze hranom, ali to je nešto na što pojedinac gotovo da ne može utjecati.

 Pravi problem krije su u našim kuhinjama i našem načinu baratanja hranom, a ovo je 12 najčešćih grešaka koje radimo i na koje itekako možemo utjecati, piše tportal. 

Raspon temperatura od pet do 60 stupnjeva Celzijevih smatra se 'opasnom zonom' za sigurnost hrane jer je pogodan za razmnožavanje bakterija koje se, prema podacima ministarstva poljoprivrede SAD-a, za samo 20 minuta mogu udvostručiti. Kako biste izbjegli opasno razmnožavanje bakterija, hranu je potrebno pospremiti u hladnjak u roku od dva sata nakon kuhanja.

Vruću hranu treba držati vrućom pa umjesto da je ostavite mlakom na sobnoj temperaturi, stavite je da lagano krčka. Isto tako, hladna hrana treba biti ohlađena pa je poslužujte na ledu.

Hladnjak kao sigurno utočište za vašu hranu lako možete dovesti u 'opasnu zonu' pospremite li u njega ostatke hrane koji se nisu dovoljno ohladili. Prije pospremanja viška paprikaša ili složenca ostavite da se ohlade.

Preporuka američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) je rashladiti hranu do 21 stupanj Celzijev unutar prva dva sata nakon kuhanja te na četiri stupnja Celzijeva unutar četiri sata nakon toga. U okviru tih preporuka ostat ćete ako hladite hranu na kuhinjskom pultu oko sat vremena, kada bi temperatura trebala pasti na 27 do 32 stupnja Celzijeva (hrana je topla samo na dodir), te ju potom spremite u hladnjak. Ostatke kuhane hrane ne držite u hladnjaku duže od tjedan dana, a poželjno bi bilo označiti datum kad ste je spremili.