Kod starijih žena normalnog indeksa tjelesne mase s pojasastim masnim tkivom zamijećena je veća vjerojatnost za razvoj bolesti srca nego kod žena s viškom masnog tkiva na bedrima i na bokovima, pokazali su rezultati nove studije.

I premda se prekomjerna tjelesna težina dugo povezivala s većom opasnošću od razvoja srčanih bolesti, rizik povezan s viškom masnog tkiva i normalnim indeksom tjelesne mase (BMI) nisu u potpunosti jasni, pišu znanstvenici u članku objavljenom u časopisu European Heart Journal.

Nova studija pokušala je dati odgovor na pitanje utječe li regionalna raspodjela masnih naslaga, onih na trbuhu i bokovima, na razvoj kardiovaskularnih bolesti kod starijih žena.

Istraživanjem su, u sklopu velike američke studije pod nazivom Inicijativa za zdravlje žena, sudjelovale 2683 žene u postmenopauzi bez kardiovaskularnih bolesti.

Studija je započeta sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća. Na redovitim pregledima provjeravani su gustoća masnog tkiva, mišića i kostiju sudionica studije. Polovinu ispitanica istraživači su pratili najmanje 18 godina.

Na kraju se pokazalo da se kod 291 žene razvio neki oblik srčane bolesti.

Znanstvenici su ustanovili da kod žena s tijelom u obliku kruške postoji manji rizik od razvoja bolesti srca u odnosu na one čije tijelo podsjeća na jabuku.

Kod ovih drugih evidentirana je 91 posto veća vjerojatnost od razvoja srčanih bolesti nego kod grupe s manje masnog tkiva oko struka.

Drugim riječima, pokazalo se da je pojasasta debljina rizičnija za žene u postmenopauzi.

U grupi žena s najizraženijim kruškolikim oblikom tijela s više masnog tkiva na bokovima i bedrima zabilježen je 38 posto manji rizik od razvoja srčanih bolesti tijekom studije nego kod žena s najmanje masnog tkiva na bedrima.

Sve sudionice istraživanja imale su normalan indeks tjelesne mase u rasponu od 18,5 do 24,9.

Žene u postmenopauzi zamjećuju promjene metabolizma, ali i građe tijela. Više se masnog tkiva nakuplja oko organa nego ispod kože, kažu autori studije te dodaju da na distribuciju masnog tkiva mogu utjecati genetika, način prehrane te navika redovitog vježbanja.

Studija je ograničena jer su ispitanice bile većinom bjelkinje, a rezultati bi mogli biti drukčiji u slučaju drugih rasnih i etničkih skupina.

"U budućim bi istraživanjima trebalo ustanoviti na koji je način raspodjela masnog tkiva u tijelu povezana sa spomenutim kardiovaskularnim bolestima te omogućiti otkrivanje novih načina kojima će se spriječiti i liječiti ubojica broj jedan u svijetu", smatra dr. Matthias Blueher s njemačkog Sveučilišta u Leipzigu, suautor uvodnika u studiju.