Nova istraživanja pokazuju da mnoge životinje komuniciraju sofisticiranije nego što se dosad mislilo. Od majmunskih poziva do pčelinjih plesova, znanost danas ima nove alate za dekodiranje njihovih "jezika".
U eri umjetne inteligencije, znanstvenici sve više otkrivaju složene oblike komunikacije među životinjama. Od slonova koji se dozivaju po imenu do kitova koji koriste “fonetski alfabet”, postavlja se pitanje: jesmo li spremni za još jednu revoluciju?
Znanstvena istraživanja sve više ukazuju na to da mnoge životinje koriste sofisticirane oblike komunikacije. Primjena UI tehnologija omogućila je dublje razumijevanje ovih komunikacijskih sustava, otkrivajući obrasce i značenja koja su prethodno bila nedostupna.
Studija objavljena u časopisu Nature Ecology & Evolution otkrila je da afrički slonovi koriste jedinstvene vokalizacije kako bi se međusobno dozivali, slično ljudskim imenima. Ovo otkriće sugerira visoku razinu društvene kompleksnosti i sposobnost apstraktnog mišljenja kod slonova.
Projekt CETI (Cetacean Translation Initiative) koristi AI za analizu klikova kitova ulješura. Istraživači su identificirali osnovne komponente ovih klikova, što bi moglo predstavljati “fonetski alfabet” sličan ljudskom jeziku. Ova otkrića sugeriraju složenu strukturu komunikacije kod kitova.
Pokušaji da ljudi komuniciraju i razumiju životinje napreduju kroz više znanstvenih disciplina — bioakustiku, kognitivnu etologiju, računalnu lingvistiku i umjetnu inteligenciju. Iako još uvijek nemamo “pravi prijevod” jezika tih sisavaca, znanstvena istraživanja posljednjih godina pružila su neke važne uvide i inovativne metode.
Koje vrste možda imaju osobna imena?
Dupini
Trenutno poznate životinjske vrste za koje znanstveni izvodi sugeriraju da koriste osobna “imena” – odnosno individualne vokalizacije koje su stabilne i prepoznatljive u društvenoj interakciji – uključuju različite vrste.
Tu spadaju dupini (Tursiops truncatus) koji koriste potpisne, hiperindiviualizirane zvižduke – svaka jedinka ima jedinstvenu vokalizaciju koja funkcionira kao ime. Pozvani dupin odgovara istim odazivom što pokazuje da ih prepoznaju i koriste ciljano u socijalnim interakcijama.Kitovi
Postoje dokazi o grupnim dijalektima i vokalizacijama koje se razlikuju među jedinkama kitova – posebno orki i možda ulješura. Kitovi komuniciraju putem složenih zvučnih signala koji uključuju klikove, zvižduke, pulsirajuće pozive i pjesme. Ovi zvukovi imaju različite funkcije, od navigacije i lociranja plijena do socijalne interakcije i privlačenja partnera.
Kitovi pritom proizvode visokofrekventne zvukove, eholociraju i navigiraju uz pomoć tih valova. Zanimljivo je da kitovi imaju i zvukove koje zovemo klikovi, a i oni čini se imaju ulogu u socijalnoj komunikaciji unutar skupina.
Kitovi se dozivaju zvižducima pri čemu svaka jedinka ima svoj specifični zvižduk kad je se pozove njime, ona odgovara na isti način. Čini se da kitovi koriste pulsirajuće zvukove koji podsjećaju na škripanje ili cviljenje te da je upravo taj oblik često korišten u socijalnim interakcijama i možda ukazuje na emocionalno stanje kita.
Kitovi također imaju i pjesme: složene sekvence zvukova koje proizvode, primjerice, mužjaci grbavih kitova tijekom sezone parenja. Ove pjesme mogu trajati do 30 minuta i ponavljaju se satima, a svi mužjaci u određenoj populaciji pjevaju slične pjesme koje se s vremenom mijenjaju.Slonovi
Afrički slonovi (Loxodonta africana) također čini se koriste individualne vokalizacije za dozivanje drugih – čak i u odsutnosti. Imenska vokalizacija nije imitacija, već inovacija – što sugerira pravi “govorni” signal smatraju autori Lazaro et al., 2024 – u časopisu Nature Ecology & Evolution.Papige
Istraživanja o jeziku i komunikaciji afričkih sivih papiga (žako) otkrivaju iznimne sposobnosti ovih ptica u učenju i korištenju vokalizacija.
Jedna od najpoznatijih studija je ona o papigi Alex, koju je provela dr. Irene Pepperberg. Alex je pokazao sposobnost razumijevanja i korištenja više od sto riječi, prepoznavanja boja, oblika i brojeva, pa čak i koncepta nule. Njegova sposobnost da koristi riječi u odgovarajućem kontekstu sugerira dublje razumijevanje jezika, a ne samo oponašanje, jer je reagirao semantički ispravno na nova pitanja i kombinacije. I ispitivan je u kontroliranim uvjetima, gdje nije mogao “čitati” neverbalne znakove trenera.
Ipak treba naglasiti da se ne radi o nečemu sličnome ljudskom jeziku jer nije pokazivao sintaksu ni rekurziju (strukture unutar struktura). Nije inicirao apstraktne teme ni spontanu naraciju i nije stvarao rečenice s funkcionalnim riječima (poput “ako”, “jer”, “ali”).
Druga značajna istraživanja uključuju rad Erin Colbert-White, koja je proučavala papigu Cosmo. Cosmo je pokazala sposobnost prilagodbe svojih vokalizacija ovisno o društvenom kontekstu, što ukazuje na naprednu komunikacijsku kompetenciju. Osim toga, studije su pokazale da afričke sive papige mogu koristiti vokalne potpise za individualnu identifikaciju, što je slično konceptu osobnih imena kod ljudi. Ova sposobnost omogućuje im prepoznavanje i adresiranje drugih jedinki unutar svoje vrste.AI prevoditelji za kućne ljubimce
Istraživanja komunikacije između ljudi i životinja doživjela su značajan napredak u 2025. godini, posebno zahvaljujući primjeni umjetne inteligencije. Istraživači su se usredotočili na različite vrste, uključujući pse, mačke, konje, slonove, kitove i druge, kako bi bolje razumjeli njihove načine izražavanja i međusobne interakcije.
Kineska tehnološka tvrtka Baidu razvija AI sustav koji može interpretirati lajanje pasa i mjaukanje mačaka, pretvarajući ih u razumljive informacije za ljude. Ova tehnologija koristi analizu vokalizacija, ponašanja i fizioloških signala kako bi odredila emocionalno stanje životinje i prevela ga u ljudski jezik.
Kako se približavamo mogućnosti razumijevanja i potencijalno odgovaranja na komunikaciju životinja, postavljaju se važna etička pitanja. Ako životinje izražavaju emocije, potrebe ili neslaganje, kako ćemo reagirati? Ova pitanja zahtijevaju promišljanje o našem odnosu prema životinjama i njihovim pravima.
Napredak u razumijevanju komunikacije životinja otvara nove horizonte u našem odnosu prema njima. Kako tehnologija napreduje, važno je da se paralelno razvija i naša etička svijest, kako bismo osigurali poštovanje i zaštitu svih bića s kojima dijelimo planet. Prepoznavanje jezika drugih vrsta nije tehničko pitanje, već etičko priznanje subjektiviteta. Razumijevanje jezika druge vrste možda je najrevolucionarniji korak ljudske etike – i tehnologije.