
Donosimo priču o Zrmanji, krškoj ljepotici koja u toku dugom 69 kilometara skriva pravo bogatstvo, istodobno i slatkovodne i morske ribe. Posebna je zvijezda autohtona pastrva, a u potragu za njom krenuo je i HTV-ov reporter Edi Škovrlj.
Ako niste znali “Jankovića buk” prirodna je barijera. Zrmanja je
od tog slapa prema moru boćata, a od njega uzvodno sve do ličkog
izvora – slatkovodna.
– Ovdje u Obrovcu je boćata voda, morska riba, a tamo na slapu je
slatkovodna riba, kaže ribar Damir Crljenko.
U boćatom dijelu ima svega, cipala, orada, pašara, jegulja, kuća
je to i brancina kapitalaca.
– Sve od ribe što ima u Novigradskom moru ima i u našoj predivnoj
rijeci Zrmanji, kaže Milan Baljak, Obrovac.
I hobotnica voli zalutati u Zrmanju
Vjerovali ili ne i hobotnica voli zalutati u Zrmanju. Tako je
jedna došetala od mora sve do slapa, uzvodno 13 kilometara.
– Koliko ja znam ovdje su ulovljene četiri hobotnice do sada. Od
tih sam ja jednu na samome slapu od 4,5 kg, kaže Crljenko.
Klena, mrena i druge slatkovodne ribe u Zrmanji, poviše slapa,
još uvijek ima .No, primorska pastrva, kraljica je prava. Ante ju
u Zrmanji godinama lovi.
– Ima je, ne možemo reći da je nestalo skroz, ali je puno manje
nego što je prije bilo, kaže Ante Barukčić, ribar.
Ulovit ju nije lako, ne može baš svatko i bolje da je tako. Pred
našom kamerom Ante ju ulovio nije, ali pohvalio se jednom
kapitalkom od nekoliko dana prije.
– Bila je duga 51 cm i teška kilu i šezdeset, ističe Ante.
U većem dijelu Zrmanje “ulovi i pusti” sistem je ribolova, jer
pastrva se rijeci vratiti mora.
Bez ribičke dozvole u ovaj dio Zrmanje, bolje ne dolazite.
Jer ovdje se samo sportski loviti može. Ribo čuvar Jovan nadzire
da sve u najboljem redu bude.
– Ove godine ćemo izdati nekih 100 dozvola i mislimo da je to
održivo, kaže Jovan Šukara, predsjednik sportsko-ribolovnog
društva Natura, Obrovac.
Smaragdna ljepotica bez pastrve, kao prsten bez dragog kamena je.
Ne treba s uma smetnuti, sportski ribolov, ogromni je turistički
potencijal. 1938 Primorska pastrva, opisana je kao autohtona
vrsta.
Crvenim točkicama neka se i dalje zrcali krška ljepotica.