Znanstvenici upozoravaju da se učinci pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola i nedovoljne tjelovježbe osjećaju već od 36. godine života.
Odustajanjem od ovih loših navika u ranoj odrasloj i
srednjoj dobi mogu se spriječiti godine kasnijeg lošeg zdravlja,
prema studiji koja je pratila ljude više od 30 godina.
Pušenje uzrokuje rak pluća te probleme sa srcem i disanjem,
dok su nedostatak tjelovježbe i previše alkohola povezani s
problemima poput raka, moždanog udara, srčanog udara i rane
smrti.
U novom istraživanju, objavljenom u časopisu Annals of Medicine,
stručnjaci s finskih sveučilišta otkrili su da ljudi već s 36
godina pokazuju znakove loših zdravstvenih izbora. Tim je pratio
326 ljudi kada su imali 27 godina, a zatim ponovno kada su imali
36, 42, 50 i 61 godinu.
Mentalno zdravlje ljudi procijenjeno je putem anketa o
simptomima depresije i psihičkom blagostanju, a fizičko zdravlje
mjerenjem metaboličkog rizika na temelju krvnog tlaka, opsega
struka i razine šećera u krvi, kolesterola i drugih masnoća u
krvi.
Ljudi su također zamoljeni da ocijene
svoje zdravlje tijekom prethodne godine.
Simptomi depresije i opće psihičko blagostanje mjereni su na
ljestvici od 1 do 4; samoprocjena zdravlja mjerena je na
ljestvici od 1 do 5; a metabolički rizik ocjenjivan je od 0 do 5.
U svakom trenutku procijenjena su tri rizična ponašanja –
pušenje, prekomjerno pijenje i tjelesna neaktivnost (vježbanje
manje od jednom tjedno).
Rezultati studije pokazali su da ako su ljudi imali sve tri
nezdrave navike u određenom trenutku, njihovo mentalno i fizičko
zdravlje bilo je lošije nego da ih nisu imali.
Konkretno, depresivni simptomi porasli su za 0,1 bod, metabolički
rizik porastao je za 0,53 boda, psihičko blagostanje palo je za
0,1 bod, a samoprocjena zdravlja pala je za 0,45 bodova.
Nadalje, dugotrajno prisustvo sva tri nezdrava ponašanja bilo je
još snažnije povezano s lošim zdravljem.
Depresivni simptomi porasli su za 0,38 bodova, metabolički rizik
porastao je za 1,49 bodova, psihološka dobrobit pala je za 0,14
bodova, a samoprocjena zdravlja pala je za 0,45 bodova.
Dr. Tiia Kekalainen, znanstvenica koja je radila na studiji,
rekla je: “Nezarazne bolesti poput srčanih bolesti i raka
uzrokuju gotovo tri četvrtine smrtnih slučajeva u svijetu.
Međutim, zdravim načinom života pojedinac može smanjiti rizik od
razvoja ovih bolesti i smanjiti izglede za ranu smrt.”
“Naši nalazi ističu važnost što ranijeg odustajanja od rizičnih
zdravstvenih ponašanja, poput pušenja, prekomjernog pijenja i
tjelesne neaktivnosti, kako bi se spriječilo nakupljanje štete
koju nanose tijekom godina, što kulminira lošim mentalnim i
fizičkim zdravljem kasnije u životu. Međutim, nikada nije
prekasno za promjenu navika. Usvajanje zdravijih navika u
srednjoj dobi također ima koristi za stariju dob.”
Znanstvenici su napisali da “nalazi ove studije sugeriraju da su
povezanosti uglavnom slične tijekom vremena od 36. do 61.
godine”. “Dakle, kumulativna povezanost ranijih rizičnih
ponašanja postoji već u dobi od 36 godina, a ne samo u kasnijim
fazama srednje dobi.”