Proljeće i ljeto donose obilje sunca, a posljedično se osjećamo snažnije i boljeg smo raspoloženja, a i znanstvenici se slažu da je to zbog sunčeve svjetlosti.

Ako spadate u one koji se više vole zavući negdje u mrak... evo zašto to ne bi trebali raditi, preciznije, što nam radi sunčeva svjetlost:

Jača kosti - da bi organizam iz hrane apsorbirao kalcij i natrijev fosfat, ključne minerale za zdrave kosti, zube i mišiće, potreban mu je vitamin D, a u tijelu se stvara izlaganjem sunčevim zrakama. Manjak vitamina D može rezultirati krhkošću kostiju i njihovim deformacijama. Nasreću, gotovo čitavu količinu tog vitamina možemo dobiti putem sunčevih zraka, zbog čega ga i nazivaju "sunčevim vitaminom".

Kontrolira biološki sat - naš organizam funkcionira u skladu sa smjenama dana i noći i ciklusom od 24 sata tijekom kojega se naš planet okrene oko svoje osi. Riječ je o takozvanom cirkadijskome ritmu koji utječe na sve u našem organizmu, od načina na koji spavamo preko metabolizma do načina na koji tijelo proizvodi određene vrste hormona. Poznato je da cirkadijski ritam funkcionira bez obzira na to kakvi su vanjski poticaji. I premda se taj ritam ne mijenja među znanstvenicima koji su, primjerice ostali u špilji bez prirodnog izvora svjetlosti, naš je organizam na svjetlost vrlo osjetljiv. Svjetlost je značajan signal koji omogućuje pokretanje čitavog niza bioloških funkcija u tijelu. 

Pomaže pri odlasku na počinak i pri buđenju - jedna od temeljnih bioloških funkcija kojom upravlja svjetlost je san. Mozgu omogućuje da zna kada sustavi koji održavaju budnost trebaju preuzeti glavnu ulogu. Kada počne padati noć, u našem se organizmu počinje oslobađati melatonin, hormon koji nam pomaže da zaspimo.

Pomaže u borbi protiv nesanice - poznato je da plava svjetlost koju emitiraju kompjutori, tableti i pametni telefoni sprečava oslobađanje hormona koji nam pomažu da usnemo. Zdravstveni radnici opetovano kažu da neposredno prije odlaska na počinak ne bi trebalo gledati u ekran. Matthew Walke, neurolog koji istražuje obrasce spavanja, tvrdi da je "dnevna svjetlost ključna za reguliranje spavanja". Ako ste "noćna ptica" koja se bori s insomnijom, izlaganje jutarnjem sunčevom svjetlu može ubrzati vaš mozak i tijelo u pravom trenutku te pridonijeti tomu da se osjećate pospano u vrijeme za spavanje.

Utječe na raspoloženje - dnevna doza prirodne svjetlosti nije važna samo za spavanje, ona nas čini sretnijima. Kad je organizam izložen sunčevoj svjetlosti, koja dopire do mozga putem optičkih živaca, povećava se razina serotonina, hormona koji utječe na raspoloženje. Većina ljudi koji provode manje vremena na svjetlosti, primjerice osobe koje rade u noćnim smjenama, nerijetko se češće bore s depresijom.

Treba upozoriti da pretjerano izlaganje suncu može biti i opasno, zbog čega je dobro izbjegavati izravno izlaganje sunčevoj svjetlosti za vrijeme najtoplijeg dijela dana i koristiti kremu za sunčanje.