Kao i u većini zapadnih zemalja, i u Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina smrtnost od srčano-krvožilnih bolesti ipak polako smanjuje, no problem je što je i dalje izrazita prevalencija rizičnih faktora na koje možemo utjecati.

Rizični faktori koji najčešće dovode do obolijevanja od srčano-žilnih bolesti upravo su oni za koje smo uglavnom sami krivi.

To su:

- pušenje,
- pretilosti,
- nezdrav način prehrane,
- povišene vrijednosti masnoća u krvi,
- povišen kolesterol,
- visok krvni tlak,
- pijenje alkohola,
- nedovoljna tjelesna aktivnost,
- (a sve češće i) stres i emotivna napetost.

Tu su i rizični faktori koje ne možemo promijeniti kao što su naslijeđe, spol ili dob.

Može li se prevenirati

Ipak, postoje mnogi koraci koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizik za razvoj srčanih bolesti.

Ključno je usvojiti neke mjere zdravog života i uporno ih stalno održavati.
 
Jedan od najvažnijih faktora rizika za razvoj bolesti srca je pušenje. Kemikalije u duhanu mogu oštetiti srce i krvne žile, što dovodi do sužavanja arterija zbog nakupljanja plaka (ateroskleroza), a to u konačnici može dovesti do srčanog udara. Ugljikov monoksid u dimu cigarete smanjuje pak razinu kisika u krvi povećavajući krvni tlak i broj otkucaja srca. Stoga, kada je riječ o prevenciji srčanih bolesti, nema količine duhana koja je sigurna. Čak su i bezdimni duhan (električna cigareta) i pasivno pušenje rizični.