Kao i u mnogim drugim statistikama, Hrvati su gotovo najgori i kad je riječ o dobi do koje mladi žive s roditeljima, prema podacima Eurostata.

Jedina zemlja u kojoj mladi kasnije napuštaju roditeljsko gnijezdo od Hrvatske je Malta. Dok je na Malti prosječna dob stambenog osamostaljenja 32,2 godine, u Hrvatskoj je ona 31,9 godina, prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2017. godinu. 

Usporedbe radi, u Švedskoj koja najbolje stoji po ovom pitanju, prosječna dob je 21 godina, u Danskoj 21,1 godina, u Luksemburgu 21,4 godine, a u Finskoj 21,9 godina. Na drugom kraju ove rang-liste, nakon Malte i Hrvatske slijede Slovačka (30,8 godina), Italija (30,1 godina), Grčka (29,4 godine) i Španjolska (29,3 godine). 

A ako se pak gleda nešto drukčija, ali srodna statistička varijabla prosjeka mladih koji i dalje žive s roditeljima, stvari su po Hrvatsku još gore.

Za Hrvatsku se situacija ipak neznatno popravila u odnosu na situaciju iz 2015., kad smo bili na prvom mjestu, a Malta na drugom. Tada je prosječna dob u kojoj Hrvati odlaze iz roditeljskog doma bila 31,4 godine, a za Maltežane 31,1 godina. Karta Europske unije koju je Eurostat objavio također zorno prikazuje kako u ovom pogledu prednjačimo u EU - baš tamo gdje ne bismo trebali.