Rak dojke i kože, bolesti srca i osteoporoza pogađaju veliki dio ženske populacije, a zdravim životnim navikama i redovitim jednostavnim samopregledima mogu se na vrijeme otkriti i liječiti. Steknite dobre navike koje vam mogu spasiti život.

Ukoliko zbog ubrzanog života i previše obaveza niste u potpunosti zanemarili svoje zdravlje, vjerojatno vodite računa o tome da jednom godišnje obavite kompletan sistematski pregled koji uključuje i posjet ginekologu.

No, jednom godišnje nije dovoljno, a briga o zdravlju ne prestaje izlaskom iz liječničke ordinacije. Ove jednostavne samopreglede možete napraviti u udobnosti vlastitog doma.

1. Grudi

Stručnjaci više ne preporučuju ženama da samopregled dojki obavljaju jednom mjesečno, ali to ne znači da trebate odustati od ove dobre navike. Samopregled dojki pomaže vam da ih bolje upoznate i tako lakše uočite bilo kakve promjene u njima. Naravno, redoviti godišnji pregled kod liječnika nemojte propustiti, jednako kao specijalističe preglede na koje vas liječnik uputi, poput ultrazvuka ili mamografije.

Ukoliko ne želite odustati od mjesečnih samopregleda po tušem, tim bolje za vas. U protivnom, odvojite pet minuta nekoliko puta godišnje za svoje grudi – ono što tražite (a ne želite pronaći) su promjene poput udubljenja, nabiranje kože, crvenilo, otekline, svrab ili bol.

Samopregled dojki u 3 jednostavna koraka!

2. Koža

Rak kože najčešći je zloćudni tumor kod ljudi od kojeg u Europi godišnje oboli više od 3,5 milijuna osoba, a ujedno je tumor koji se najlakše uočava. Drugim riječima, redovito pregledavanje vlastite kože može vam spasiti život. Ukoliko se na vrijeme otkrije, rak kože može se izliječiti. Samopregled kože svima je od koristi, a osobito osobama svijetle puti, riđe kose i onima s puno medeža.

Za samopregled kože potrebno vam je jedno samostojeće i jedno ručno ogledalo ili član obitelji koji je spreman pomoći. Potrebno je pregledati svaki centimetar kože, uključujući i područja koja nisu izložena suncu, poput kože na tjemenu, dlanova (ne zaboravite kožu ispod noktiju), područja ispod grudi, genitalnog područja i kože na stopalima.

3. Opseg struka

Opseg vašeg struka može biti puno bolji pokazatelj zdravstvenog stanja nego što su to vrijednosti koje pokazuje vaga ili indeks tjelesne mase. Masnoće koje se nakupljaju u ovom području povećavaju rizik od bolesti srca, moždanog udara i dijabetesa. Ukoliko imate građu „jabuke“ i nakupili ste višak masnog tkiva oko struka, vi ste pod većim rizikom od navedenih bolesti nego žena koja ima građu „kruške“ i višak masnog tkiva na bokovima.

Općenito, žene koje imaju opseg struka manji od 90 cm u boljoj su formi i boljeg zdravlja. Ukoliko je opseg vašeg struka veći od 90 cm ozbiljno razmislite o promjeni prehrambenih navika i tjelovježbi. Nakon 3-4 mjeseca ponovo se izmjerite da vidite napredak. Ponekad se dogodi da vrijednosti na vagi ostanu iste, ali odjeća vam bolje pristaje. To je zato što ste vježbajući povećali mišićnu masu, a riješili se masnog tkiva.

4. Puls

Previsoki puls može biti znak hipertireoze, fibrilacije atrija (poremećaj ritma srčane pretklijetke) ili drugih srčanih problema. Da biste kontrolirali svoj puls nisu vam potrebni nikakvi instrumenti. Položite kažiprst i srednjak na žilu kucavicu na vratu ili zapešću i izbrojite otkucaje u 15 sekundi. Pomnožite broj s četiri i dobit ćete broj otkucaja srca u jednoj minuti.

Normalne vrijednosti kreću se između 60 i 100 otkucaja, a čak do 120 otkucaja još uvijek nije zabrinjavajuće. Činite ovo jednom mjesečno kroz nekoliko mjeseci da biste dobili bolji uvid u to kako vaše srce radi.

5. Visina

Jednom godišnje

Provjerite koliko ste visoki jednom godišnje – to je vrlo jednostavan način da saznate nešto o zdravlju svojih kostiju. Ukoliko gubite na visini to je znak da vam se kosti troše.

Osigurajte svom organizmu dovoljno kalcija konzumacijom mliječnih proizvoda, soka od naranče obogaćenog kalcijem te zelenog lisnatog povrća, poput špinata i brokule te uvrstite u rutinu vježbe snage. Nisu sve vježbe jednako učinkovite za zdravlje kostiju. Plivanje je izvrsna vježba za srce, ali ne pomaže kostima. Potrebno je raditi vježbe poput hodanja, trčanja i vježbi pod opterećenjem.

6. Krvni tlak

Jednom tjedno ili jednom u dva tjedna ukoliko ste u rizičnoj skupini

Redovito mjerenje krvnog tlaka pružit će vam uvid u vaše trenutačno i buduće zdravstveno stanje. Ukoliko se zdravi, ali povremeno imate visoki tlak bez dijagnoze hipertenzije ili faktora rizika za razvoj iste, ne morate tlak mjeriti svaki tjedan.

Ukoliko ste u rizičnoj skupini ili već imate dijagnozu trebali biste za početak uložiti u kvalitetan uređaj za kućno mjerenje tlaka. Odaberite mirni kutak u svome domu, sjednite i odmorite pet minuta prije nego krenete s mjerenjem. Trideset minuta prije izbjegavajte kofein, alkohol, cigarete i tjelovježbu jer mogu poremetiti stvarne vrijednosti. Vodite računa da svaki put mjerite tlak u isto doba dana. Sjedite uspravno sa stopalima na podu i uklonite rukave prije mjerenja.

Normalne vrijednosti sistoličkog tlaka su do 120, a dijastoličkog do 80. Ukoliko vam se jednom dogodi da vam je tlak viši od ovih vrijednosti nema mjesta panici: pričekajte nekoliko minuta i izmjerite ponovo. Vodite dnevnik mjerenja kako biste imali uvid u stvarno stanje.

Ordinacija