Osim načina kako se hranimo i osjećamo te kako se o njoj brinemo, i vanjski faktori uvelike utječu na našu kožu. Njezina nježna barijera u onečišćenom okolišu slabi i koža gubi prirodnu ravnotežu. Zagađivači u gradskim područjima to stanje dodatno pogoršavaju, stoga se pitamo – kako umanjiti oštećenja i dopustiti koži da ponovo prodiše?

Zrak koji je štetan za zdravlje

Život u gradu može biti iscrpljujuć, a stres, užurbanost i loša kvaliteta zraka utječu na naše cjelokupno zdravlje, pa tako i na zdravlje kože. Automobili i industrijska postrojenja u zrak ispuštaju toksične čestice koje se mogu zalijepiti za kožu, čak i prodrijeti u njezine dublje slojeve. Tako naša koža, dok popodne pješačimo od ureda do kuće, osobito u vrijeme prometne špice, može apsorbirati veliku količinu toksina zbog kojih, tvrde stručnjaci, može rano ostariti.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da otprilike 90 posto svjetske populacije udiše zrak koji je, u većoj ili manjoj mjeri, štetan po zdravlje, a onečišćeni zrak, dokazano je, negativno utječe ne samo na pluća i srce nego i na kožu. Na to  se nadovezuju kozmetički stručnjaci koji ističu da onečišćivači uzrokuju preuranjeno starenje kože te mogu biti odgovorni za pogoršanje alergijskih reakcija, pojavu atopijskog dermatitisa, ekcema i akni.

22 posto više mrlji i dubljih bora žena u gradu od onih na selu

Uz pušenje i nesavjesno izlaganje suncu, oni su jedan od glavnih uzroka nastanka hiperpigmentacijskih mrlji. U ovom se kontekstu često spominje jedno njemačko istraživanje koje je pokazalo da starije žene koje obitavaju u blizini autoceste, tj. u zagađenijem okolišu, na licu imaju 22 posto više hiperpigmentacijskih mrlji i dubljih bora od svojih vršnjakinja koje žive na selu.

„Mikroskopske čestice dima, čađe i kiselina koje se otpuštaju u atmosferu iz tvornica, elektrana i automobila oštećuju tonus kože, a to uzrokuje proširenje pora, neujednačenu, nezdravu, sivu boju kože, čak i karcinom“, upozorava dr. Ivana Nola.

Zabrinjavajuće je, ističe zagrebačka dermatologinja, i to da su čestice brojnih zagađivača čak 20 puta manje od kožne pore pa kroz njih lako mogu ući u dublje slojeve kože. Samo ilustracije radi, prosječna veličina pore je 50 mikrometara, a neke štetne čestice (PM2.5) velike su samo 2,5 mikrometra.

Zaštita najvećeg organa

„Infiltrirajući se u epidermu, polutanti stvaraju vrlo nestabilne molekule – slobodne radikale koji ne uzrokuju samo upalne procese (akne, rozaceju, mrlje...) i dehidraciju, nego i reakcije na staničnoj razini i u potkožnom vezivnom tkivu, što u konačnici vodi ka gubitku kolagena i čvrstoće kože“, navodi dermatologinja Nola. Slikovito pojašnjava kako  se molekule toksina ponašaju poput nekontroliranih ping-pong loptica koje uokolo skaču oštećujući DNK i zdrave stanice kože.

Oksidacijski stres koji rezultira preuranjenim starenjem nije problem samo žitelja milijunskih metropola. I manja mjesta mogu biti jednako pogođena zagađenjem. Na web stranici Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka (http://iszz.azo.hr/iskzl/) može se jednostavno, iz sata u sat, pratiti kakvoća zraka.

Crvena oznaka upozorava na vrlo visok stupanj zagađenja (dušikovim oksidom, nanočesticama PM10, ozonom, nanočesticama PM2.5, ugljičnim monoksidom i sumpornim dioksidom), a tamnozelena boja označava vrlo nizak stupanj onečišćenosti zraka.

Preparati na bazi vitamina i moćnih antioksidacijskih spojeva

Tako je početkom listopada, primjerice, u jednom trenutku Zagreb dobio svijetlozelenu oznaku koja znači nisku razinu onečišćenosti zraka – što nije ništa neuobičajeno. Međutim, iznenađuje to što su Kopački rit, Plitvička jezera, Slavonski Brod i još nekoliko manjih mjesta bili obilježeni žutom oznakom koja upućuje na srednju razinu onečišćenosti zraka.

Dok svjetske vlade razmišljaju o rješavanju problema zagađenja, za nešto brži odgovor možemo se osloniti na kozmetiku. Naravno, ona neće popraviti ekološku sliku svijeta, ali nam može barem pomoći zaštititi naš najveći organ – kožu. Pro­izvodi koji se nude kao zaštita od gradskih zagađivača sve su prisutniji, a prema tvrdnjama njihovih tvoraca, reduciraju, neutraliziraju i preveniraju negativne utjecaje iz okoliša.

Takvi proizvodi, uglavnom na bazi vitamina i moćnih antioksidacijskih spojeva, stvaraju nevidljivi sloj zaštite, kao tampon zonu koja sprečava direktan kontakt kože s toksičnim česticama.

Aktivna njega

„Anti-pollution kozmetika sve je popularnija, ne samo zato što je to kozmetički trend nego i zbog sve veće onečišćenosti zraka“, navodi kemičarka Dubravka Gabrić, stručnjakinja za izradu kozmetike. Tzv. urbanu kozmetiku sačinjavaju razni proizvodi za njegu – od preparata za čišćenje do seruma i krema za dnevnu i noćnu njegu, a stručnjakinja Gabrić ističe da je temeljito čišćenje važan postupak u zaštiti kože od zagađivača.

„Čišćenje lica je krucijalno, i upravo su zato neke kozmetičke kuće kreirale dvije vrste čistača. Uz klasične, novost su oni koji se definiraju kao predčistači (eng. pre-cleanser). To su mlijeka, pjene, vodice, tonici i slični preparati koji djeluju kao eksfolijatori i pilinzi namijenjeni svakodnevnom korištenju. Oni ljušte odumrle stanice kože i temeljito uklanjaju nečistoće koje mogu izazvati nastanak upala, mitesera i akni. Često im je baza aktivni ugljen koji vrlo dobro uklanja gradske nečistoće, a nije agresivan za kožu“, pojašnjava Gabrić.

Dvostruko čišćenje i zaštita

U dubinskom čišćenju kože, dodaje dermatologinja Nola, mogu pomoći i specijalizirane, „pametne“ četkice za čišćenje lica koje uspješno uklanjanju ljepljive čestice čađe i smoga koje se znaju uvući u pore.

Osim dvostrukog čišćenja, koje će koži vratiti blistavost i zdravlje, nužno je obnoviti i zaštititi epidermu jer samo kožna barijera koja učinkovito funkcionira može pomoći u prevenciji daljnjih oštećenja. Za ovaj zadatak najbolje je odabrati hidratantne proizvode za „urbanu“ zaštitu.

Oni bi, prema kemičarki Gabrić, trebali biti „opremljeni“ UV zaštitom, hidratantnim sastojcima za jačanje i zaštitu barijere kože te antioksidansima (u zadovoljavajućim koncentracijama i u ispravnom kemijskom obliku) koji će neutralizirati teške metale i boriti se protiv upala.

Antioksidansi

Od učinkovitih sastojaka, Gabrić izdvaja smeđe i crvene alge jer su odlične za regeneraciju kože oštećene prevelikim izlaganjem suncu te sveprisutne antioksidanse.

„Najmoćniji od njih su vitamini, posebno A, C i E, jer štite kožu od slobodnih radikala, a sve je popularniji i vitamin B3 (niacinamid, nikotinamid) jer obnavlja epidermu, potiče eksfolijaciju, djeluje protuupalno te reducira bore i hiperpigmentacijske promjene. Valja spomenuti i zeleni čaj, čiji su flavonoidi jaki antioksidansi, te resveratrol iz crvenoga grožđa koji, također, pruža snažnu zaštitu kad je u pitanju starenje kože izazvano vanjskim utjecajima.“

Osim kozmetičkih rituala, još bolju pomoć pružit ćete svojoj koži češćim i duljim boravcima u prirodi – na čistom zraku i što dalje od prometnica, jelovnikom obogaćenim antioksidansima (voćem i povrćem jarkih boja) i flavonoidima (čaj, čokolada, crveno voće) te dugim i kvalitetnim noćnim odmorom da bi se koža regenerirala.