Menopauza predstavlja prekretnicu za ženu i njeno zdravlje, ali ujedno i temelj za najbolje godine života. U Hrvatskoj, očekivani nastup menopauze oko pedesete je godine života.

Gotovo jednu trećinu života, žene u Hrvatskoj provode u poslijemenopauzi. Brojni se faktori povezuju s rizikom ranijeg nastupa menopauze, a jedan od njih je i pušenje, iako još nema znanstveno utemeljenih dokaza“, istaknula je prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu, te nadodala, „ono što se vrlo često ponavlja jest činjenica kako je nastup menopauze povezan s nasljeđem i zato vrlo često liječnik postavlja pitanje o zadnjoj menstruaciji u životu majke ili sestre. Iako menopauza najčešće nastupa kao dio prirodnog procesa, ona može nastati i kao rezultat kirurškog liječenja, primjerice kod žena kojima su odstranjeni jajnici ili pak kod liječenja zloćudnih bolesti uslijed kemoterapije i radioterapije. 

Prijevremena menopauza nastupa prije četrdesete godine života i može biti uzrokovana nizom faktora o kojima se i danas malo zna.“

prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn

Drastičan pad ženskih hormona jajnika prepoznaje svaka stanica i tkivo, koji umanjuju i mijenjaju mnoge svoje funkcije.

Neke od kliničkih posljedica nedostatka estrogena u tijelu rano su vidljive i naglašene te su univerzalne kod gotovo 80 do 90 % žena. Riječ je o promjenama funkcije mozga, vrućim valovima, nesanici, umoru, lošem raspoloženju, urogenitalnoj atrofiji, napredovanju ateroskleroze i osteoporoze te gubitku elastičnosti i kolagena u vezivnim tkivima. 

Na Kongresu će se raspravljati o temama koje su vezane uz menopauzu i starenje kože, menopauzu i debljinu, prijevremenu ovarijsku insuficijenciju, personalizirani pristup liječenju menopauze, seksu poslije menopauze i još mnogim drugim zanimljivim temama. Jedan od prvih panela na početku Kongresa bio je posvećen i kardiovaskularnom zdravlju žena u menopauzi. 

"Debljina i dislipidemija pogoduju kardiovaskularnim bolestima, a višestruko je dokazano da je važan kofaktor u patofiziologiji kardiovaskularnih bolesti nedostatak estrogena.

Prije menopauze infarkt miokarda značajno je rjeđi kod žena, nego kod istodobnih muškaraca (4 naprema 10). Koronarna srčana bolest javlja se kod muškaraca deset godina ranije, a žene s prijevremenom menopauzom imaju značajno češće infarkt i kardiovaskularnu smrtnost. To sve govori o zaštitnoj ulozi estrogena u krvožilnom sustavu. Estrogeni povisuju vazodilataciju i utječu na normalan ritam srca, usporavaju kalcifikaciju stjenke žila i aterosklerozu. Žene koje su nakon infarkta miokarda koristile estrogene (hormonalno nadomjesno liječenje) imaju bolju prognozu za zdravlje i život", istaknuo je prof. dr. sc. Velimir Šimunić iz Poliklinika IVF.

Akademik Davor Miličić istaknuo je kako je u liječenju kardiovaskularnih bolesti u vrijeme menopauze potreban multidisciplinarni pristup, odnosno, vrlo je važno da liječenju pristupe svi stručnjaci - ginekolozi, kardiolozi, endokrinolozi te po potrebi i onkolozi - s ciljem sagledavanja cjelokupna zdravstvenog stanja pacijentice.

Ono što su svi stručnjaci na Kongresu isticali jest činjenica kako menopauza nije bolest, već sasvim normalno stanje svake žene u pedesetim godinama. Žene moraju biti svjesne promjena koje ih očekuju kako bi ih lakše prihvatile. Istovremeno, iznimno je važno istaknuti potrebu redovitog kontroliranja zdravlja, ali i odlaska liječniku i traženja pomoći pri bilo kakvim tegobama koje otežavaju ženino svakodnevno funkcioniranje. Menopauza ne smije biti tabu tema, već opće prihvatljivo stanje o kojemu se normalno priča, kao i o bilo kojoj drugoj temi.