Možda ne postoji život poslije smrti, ali jednog dana mogao bi postojati drugi život u istome tijelu

Ljudski je mozak zamršeni organ koji svakodnevno pokušava odgovoriti na zamršena pitanja iz svih sfera našeg života: o smrti, o svijesti, o snu, religiji... Zato je dobro poznavati njegove tajne - barem one koje smo uspjeli otkriti.

Svijest

Kada se ujutro probudimo, percipiramo podatke poput izlaska Sunca i ptičjeg pjevanja. Drugim riječima, svjesni smo. Svijest je od pamtivijeka bila zanimljiva tema među misliocima, a tek je nedavno postala temom pravih znanstvenih istraživanja koja pokušavaju dokazati na koji način procesi u mozgu pobuđuju subjektivno iskustvo. Dosad odgovora nije bilo, ali zato se rađa sve više pitanja.

Duboko zamrzavanje

U Arizoni u SAD-u postoji centar u koje je moguće mrtvo tijelo spremiti u spremnike s dušikom na temperaturi od -195 stupnjeva, kako bi se ono očuvalo. Cilj je sačuvati tijelo osobe koja je umrla od u današnje doba neizlječive bolesti, kako bi ga se moglo probuditi jednog dana kada ta bolest bude izlječiva. Zasad je tako sačuvano nekoliko osoba, ali nijedna nije oživljena jer tehnologija koja bi to omogućila još ne postoji. Primjerice, ako se tijelo na drži na točno određenoj temperaturi, ljudske stanice mogle bi se pretvoriti u led i razbiti se na komadiće. Možda ne postoji život poslije smrti, ali mogao bi postojati drugi život u istome tijelu.

Zašto starimo?

To je jedno od vječnih pitanja. Zašto se tijelo s godinama mijenja? Ne bi li bilo zanimljivije da do smrti ostanemo u tijelu kojeg smo imali s 25? O starenju postoje dvije teorije. Prva govori da je starenje dio ljudske genetike i ono ima svoje dobre strane. Druga tvrdi da starenje nema svrhu, već je samo rezultat oštećenja ljudskih stanica tijekom života. Neki stručnjaci misle da će ubrzo uspjeti starenje odgoditi za duljinu barem još jednog životnog vijeka.

Smijeh

Smijeh je jedna od vrsta ponašanja koja nemaju logičnog objašnjenja. Znamo da je zdrav - tijekom smijanja aktiviraju se tri dijela u mozgu: dio za razmišljanje, koji nam pomaže shvatiti šalu; dio koji kontrolira pokrete i dio za emocije. Ono što se ne da objasniti je zašto se neki ljudi smiju kad čuju dobar vic, a drugi se smijulje kad gledaju horor.

Sjećanja

Neka iskustva, poput prvog poljupca, nikada nećemo zaboraviti. No jeste li se ikada zapitali na koji točno način ta iskustva zadržavamo u sjećanju? Koristeći snimke mozga, stručnjaci su uspjeli otkriti mehanizme zaslužne za stvaranje i zadržavanje sjećanja. Naime, hipokampus u sivoj tvari mozga ponaša se poput kutije u koju spremamo sjećanja. Problem je u tome što njega aktiviraju i prava i lažna sjećanja, pa se zato, tijekom prisjećanja nekog iskustva, potrebno prisjetiti konteksta u kojem se dogodio, kako bismo bili sigurni da sjećanje nije lažno.

Metro-portal.hr