EFSA je provela sveobuhvatno istraživanje koje je imalo za cilj bolje razumijevanje stavova potrošača EU o rizicima u nastajanju koji se pojavljuju u prehrambenom lancu, kako bi se tome posvetilo što više pozornosti

Istraživanje je provedeno u 25 zemalja EU (N = 6268), a njime je obuhvaćena i Hrvatska. Istraživanje je ispitalo informiranost i zabrinutost potrošača o rizicima u nastajanju, kao i potrebe i preferencije potrošača s obzirom na komunikaciju povezanu s istima.

Istraživanje je tako pokazalo kako su potrošači diljem EU iskazali veću zabrinutost zbog utvrđenih rizika nego onih u nastajanju, dok je vezano za prijevare hranom iskazana veća razina zabrinutosti od ostalih vrsta rizika u nastajanju, a najzabrinutiji u Europi su upravo hrvatski ispitanici (njih čak više od 90% iskazuje priličnu ili veliku razinu zabrinutosti vezano za prijevare s hranom).

EFSA definira rizike u nastajanju kao rizike “koji proizlaze iz novo identificirane opasnosti gdje se može pojaviti značajna izloženost, ili iz neočekivane nove ili povećane značajne izloženosti i / ili podložnosti na poznatu opasnost”.

Istraživanje je također pokazalo i nedostatak znanja o novim rizicima kao što su zeleni smoothiji, plastična riža te nanotehnologija, kao i potrebu za općenitim informacijama o rizicima koji su u nastajanju, bez obzira na opseg nesigurnosti. Percepcija hrvatskih potrošača o rizicima u nastajanju usklađena je s percepcijom na razini cijele Europske unije, iako su manje zabrinuti zbog rizika od konzumacije zelenih smoothija od ostalih potrošača u EU.

Dokazi također upućuju na činjenicu da komunikacija informacija o prirodi rizika i stupnju nesigurnosti koji ga okružuje, može imati značajan utjecaj na percepciju rizika, ukazujući i na sposobnost percepcije novih rizika. Nastavno na navedeno, što se tiče pravovremenog informiranja, 46% ispitanika želi primati informacije čim prije se mogući rizik definira.

Vezano za izvor informiranja, hrvatski potrošači imaju vrlo veliko povjerenje u informacije dobivene od obitelji i prijatelja (90% vjeruje u točnost informacija o sigurnosti hrane iz tih izvora).

Preferirani kanal komunikacije hrvatskih potrošača je televizija (74%), slično ostatku EU. Međutim, hrvatski potrošači više su zainteresirani za radio kao izvor informiranja (52% – u usporedbi s 44% na razini EU) te časopise ili novine (54% u usporedbi s 42%).