Dugogodišnja ovisnost o alkoholnim pićima jedan je od glavnih rizičnih faktora za razvoj svih vrsta demencije, osobito kada je posrijedi rani razvoj te bolesti, rezultati su istraživanja francuskih znanstvenika objavljeni u časpisu The Lancet Public Health.

Znanstvenici su proučili više od 57.000 slučajeva pacijenata s ranom pojavom demencije u Francuskoj te su ustanovili da se više od polovine slučajeva odnosilo na osobe kojima su dijagnosticirani alkoholizam ili neka druga bolest povezana s pretjeranim konzumiranjem akohola. 

Ustanovljeno je da su osobe s bolestima povezanim sa zloupotrebom alkohola imale triput veće izglede da obole od svih tipova demencije. 

Alzheimer i ostali oblici demencije preuranjenim se smatraju kod osoba mlađih od 65 godina, a ranija istraživanja nisu obuhvaćala posljedice alkohola na kognitivno zdravlje. 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) dugogodišnjim alkoholizmom smatra konzumiranje više od 60 grama čistog alkohola dnevno za muškarce, što znači šest ili više žestokih alkoholnih pića ili 40 grama dnevno kada su posrijedi žene. 

Stalna apsorpcija velikih količina alkohola nakon nekog vremena rezultira razvojem tolerancije na njegove učinke. Toleranciju uzrokuje navikavanje stanica središnjeg živčanog sustava na alkohol. Fizička ovisnost koja prati to razvijanje tolerancije je jaka, a svako ustezanje od alkohola dovodi do neželjenih učinaka koji mogu rezultirati i smrću. 

Za potrebe studije, znanstvenici su "pročešljali" rezultate istraživanja provedene na milijun odraslih Francuza kojima je dijagnosticirana demencija između 2008. i 2013. 

Poveznica s konzumiranjem alkohola bila je statistički nepogrešiva te je upućivala na kognitivno propadanje.