Iako se čini da tradicija kićenja božićne jelke postoji od pamtivijeka, to ipak nije tako.
Postoji nekoliko teorija i mitova kada su ljudi započeli s time,
a neki sežu i do kršćanskog misionara Bonifacija
Na radost mnogih, osobito onih najmlađih, stiglo je i to doba
godine. Badnja je večer, kuća miriše na kolače, lampice svijetle
sa svih strana, obitelj se okuplja i zajedno kite bor. I dok se
božićno darivanje usko veže s velikim kršćanskim događajem –
rođenjem Isusa i dolaskom sveta tri kralja kako bi mu se
poklonili i udijelili mu poklone – kada je riječ o kićenju
božićnog drvca, postoji više teorija i mitova.
Jedan od njih kaže kako je taj običaj rođen još u srednjem
vijeku u Njemačkoj, kada se za
Božić bor kitio crvenim jabukama. S vremenom
se to proširilo po cijelom Starom kontinentu. Taj je običaj
isprva bio rezerviran samo za bogate, no prihvatili su ga ubrzo
svi.
Neki ipak tvrde kako je ta tradicija počela puno ranije, još
723. ili 724. godine, kada je kršćanski misionar
Bonifacije posjekao jedan od
Donarovih hrastova, stablo koje je drevno
germansko pleme Hata smatralo svetim. Time je Bonifacije
zapravo želio potaknuti pogane da odbace svoje religije i
prihvate kršćanstvo.
U Njemačkoj i sjevernoj Europi običaj ukrašavanja stabala ostao
je iz poganskih vremena, kada su se smatrala simbolima koji
zapravo predstavljaju plodnost bogova prirode i sve je
bilo povezano sa zimskim solsticijem, oko 21. prosinca, a taj
su dan smatrali ponovnim rođenjem boga Sunca.
Crkva je u međuvremenu zamijenila pogansku proslavu
solsticija danom Kristova rođenja 25. prosinca. Domom
prvog božićnog drvca mnogi smatraju glavni grad Latvije, Rigu,
u kojoj je postavljeno 1510. godine, a otprilike negdje u
to vrijeme i Martin Luther King je okitio drvce koje je
simboliziralo način na koji noću sjaje zvijezde. U
Hrvatskoj se kićenje bora pojavilo sredinom 19. stoljeća, kao
posljedica njemačkog utjecaja.
Ukrašavanje jelke, umjesto na Badnjak, mnogi započnu već
početkom prosinca, dok neke od najrazvikanijih svjetskih robnih
kuća čine to već polovicom studenog. Katolička pravila
ipak kažu svoje – bor bi trebalo kititi na
Badnjak te ga držati okićenog sve do nedjelje
nakon blagdana Sveta tri kralja ili
Bogojavljenja, bez obzira na početak
pravoslavnog Božića.
