Prstenovački kamp na Vranskom jezeru jedan je od najstarijih ornitoloških kampova u Hrvatskoj. Utemeljilo ga je Hrvatsko ornitološko društvo te se u kontinuitetu održava od 2001. godine, iako se prstenovanje na ovom području povremeno provodi posljednjih četrdesetak godina.

U suradnji s Javnom ustanovom Parka prirode Vransko jezero, kamp od 2015. godine organizira Ornitološko društvo “Brgljez kamenjar”, na čelu s predsjednikom Društva, Ivicom Lolićem.

Ovogodišnji kamp je počeo 1. kolovoza.

U periodu od tri mjeseca na prstenovačkoj postaji će se izmjenjivati glavni prstenovači – voditelji smjena kojima će se povremeno pridružiti i ostali prstenovači, kako profesionalni tako i ornitolozi amateri.

Svake jeseni broj ptica na Vranskom jezeru se znatno poveća jer se stanaricama koje na jezeru obitavaju tijekom čitave godine pridružuju zimovalice, ali i ptice selice koje u jesen iz sjevernih područja, pred nadolazećom zimom i u potrazi za hranom, odlaze na jug. Za vrijeme nekoliko tisuća kilometara dugih selidbenih puteva, ptice se zaustavljaju na mjestima kao što je Vransko jezero kako bi tu predahnule, nahranile se i prikupile dovoljno energije za nastavak svog selidbenog puta.

Podatke o preletničkim rutama ptica selica dobivamo iz prstenovačkih akcija na kojima se ptice hvataju u ornitološke mreže, odnosno mreže tankih niti, koje ptice u letu ne vide. Uhvaćene ptice prstenovači zatim oprezno vade iz džepova mreža i stavljaju u platnene vrećice u kojima ptice budu sve do trenutka kad im se na nogu stavi prsten, uzmu sve potrebne mjere (duljina krila, repa, kljuna, masa, ideks masnog tkiva…) i na posljetku puste na slobodu.

Svaki prsten ima jedinstvene oznake, kombinacije slova koje predstavljaju zemlju iz koje prsten potječe i brojeva. Na taj način ponovni ulovi prstenovanih jedinki daju informaciju o tome kuda se pojedine vrste kreću na svom migracijskom putu.

JUPP Vransko jezero je ove godine od Zavoda za ornitologiju, koji djeluje u sklopu HAZU-a, zatražila smjernice pomoću kojih bi se prstenovanje u Parku u nadolazećim godinama standardiziralo, odnosno odvijalo prema zadanim protokolima kojima bi se ujednačio rad prstenovača.

Na ovaj način prstenovanje bi se uskladilo s europskim prstenovačkim praksama, s ciljem osmišljavanja što boljeg dugogodišnjeg programa praćenja stanja preletničkih populacija i prikupljanja kvalitetnih, usporedivih podataka koji bi se mogli koristiti u svrhu pisanja znanstvenih i završnih radova.

Ova godina bi se stoga smatrala “eksperimentalnom” i, kako iz Zavoda naglašavaju, nadamo se da će nam ovogodišnji rezultati dati bolji uvid u prednosti i nedostatke dosadašnjeg načina prstenovanja, ali i omogućiti da zajedničkim snagama definiramo dugoročni okvir rada koji je u skladu s načelima znanstvenog prstenovanja, unutar kojeg bi se zadovoljile potrebe zaštite prirode, edukacije, ali i motivacije prstenovača.

Kada govorimo o prikupljanju podataka na području Parka prirode Vransko jezero općenito, moramo naglasiti da se radi o jednom od najvažnijih područja za ptice u Mediteranskom dijelu Europe i da su informacije o zabilježenim migratornim vrstama izuzetno vrijedne na nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini.