Masni prženi krumpirići, piletina pržena u više puta korištenom dubokom ulju i preslani hamburgeri nisu dobri za zdravlje, unatoč tome što su vrlo ukusni, no čini se da ambalaža u koju se pakiraju može biti štetnija od same hrane

Papirnate kutije i papiri u kojima se u restoranima brze hrane poslužuju hamburgeri i prženi krumpirići obloženi su kemijskim spojem koji je otporan na mast, no može sadržavati fluoridne spojeve.
 
Ti su spojevi poznati kao polifluoralkilni spojevi (PFAS), a neki se povezuju s mogućnošću razvoja raka. PFAS su kemikalije na bazi fluorida koje sprečavaju kapanje ulja izvan vrećice.

Kad se zagrijavaju, te kemikalije mogu dospjeti u hranu
 
Kada PFAS dođe u doticaj s hranom koja ga 'razmoči' i zagrije, velika je vjerojatnost da preko obroka konzumirate i štetne kemikalije. Koliku ćete količinu štetnih kemijskih spojeva 'progutati' s hranom ovisi o temperaturi hrane i o tome koliko je dugo stajala zapakirana.
 
Prikupivši više od 400 komada ambalaže iz restorana brze hrane diljem Sjedinjenih Država, znanstvenici su ustanovili da je 46 posto papira u koji se umataju obroci i 20 posto kartonskih kutijica sadržavalo određenu količinu fluoridnih spojeva. Oni su pronađeni u 56 posto ambalaže za deserte i kruh te u 38 posto ambalaže za sendviče i hamburgere. Samo papirnate čaše nisu sadržavale fluor. 
 
Ako ste mislili da se najveća koncentracija toksičnih spojeva nalazi u masnom papiru u koji se umotavaju hamburgeri, u krivu ste, jer ih je najviše u ambalaži za deserte i kruh. Slično je stanje s ambalažom za pizze i kokice, ustanovili su američki znanstvenici. 
 
Odavno je poznato da perfluoralkilni spojevi utječu na brojne zdravstvene tegobe, poput smanjene plodnosti, povećanog kolesterola, oslabljenog imunosnog sustava i većeg rizika od obolijevanja od raka. 
 
Ne nalaze se samo u ambalaži za pakiranje brze hrane, već i u predmetima koje svakodnevno koristimo, poput teflonskih tava, vodootporne odjeće, proizvoda za čišćenje, u bojama i lakovima, šamponima, koncu za zube i make-upu.