Uživajte u jeseni

Svako godišnje doba donosi neku vrstu finih plodova koje sami možemo ubrati ili prikupiti za dobar objed.

No u ovom slučaju obavezno je sa sobom povesti poznavaoca, jer u protivnom može doći do ozbiljnih problema ili čak smrtnih slučaja koji i nisu nažalost tako rijetki.

Postoji određeno vrijeme i određeni uvjeti kada je najbolje ići u gljive, a ovo tlo na kojem smo geografski smješteni bogato je stotinama vrsta gljiva.

Gljive su jedan zaseban svijet. Niti vrše fotosintezu kao biljke, a niti se spolno razmnožavaju i kreću, pa ne spadaju ni među životinje.

Taj neobičan oblik na Zemlji je razvio tri osnovne strategije preživljavanja, a to su:

gljive SIMBIONTI -žive u zajednici sa drugim biljnim vrstama, te si pomažu.

gljive SAPROBIONTI -(razlagači) bez čijeg djelovanja u prirodi ne bi moglo doći do razlaganja organskih materija biljnog porijekla. Kaže se da nema gljiva šume bi se ugušile u vlastitom otpadu.

gljive PARAZITI - koje napadaju žive biljke, životinje, ljude i druge gljive. Kroz mrežu tankih hranidbenih niti, gljive upijaju hranu iz žive ili nežive organske tvari.

No u odnosu na čovjeka najvažnije su dvije vrste gljiva: jestive i ne jestive. U gastronomiji su one jako cijenjene. Imaju specifičan okus te daju posebnu aromu.

Glavni sastojci jestivih gljiva su bjelančevine, vitamini, minerali , a imaju i ljekovita svojstva.

Jedne od najpoznatijih jestivih gljiva koje se mogu naći na našem području su lisičarke, vrganji, šampinjoni, velika puhara, sunčanica itd.

Treba se dobro paziti i onih najotrovnijih u čiju skupinu ulazi zelena pupavka kao jedna od najotrovnijih gljiva koja sadrži i do 10 različitih otrova.

Također, gljive se mogu pripremati na različite načine, stoga uživajte u jesenjim plodovima i dobar tek!