Kad razmišljamo o zdravoj hrani, obično na umu imamo njezin učinak na tijelo i liniju. No što je s hranom za mozak, koja pomaže njegovu funkcioniranju, održavanju koncentracije i budnosti

Mješovita i pametno odabrana prehrana može usporiti starenje mozga, utjecati na motivaciju, raspoloženje, mogućnost nošenja sa stresom.

Evo nekoliko savjeta o hrani koja je dobra za mozak i koja potiče funkcionalnost moždanih stanica i sposobnost koncentracije.

Riba

Riba se često naziva hranom za mozak. Razlog tome je što sadrži puno selena, minerala koji vidljivo podiže raspoloženje. Istraživanjem se utvrdilo da i neznatan manjak selena kvari raspoloženje. Osim toga, riba je odlična hrana za mozak, jer je bogata omega tri masnim kiselinama, neophodnim za funkcioniranje mozga i njegov razvoj. Ove zdrave masnoće mozgu daju nevjerojatnu snagu. Prehrana bogata omega tri masnim kiselinama umanjuje rizik od demencije, moždanog udara, a igra i veliku ulogu u poboljšanju pamćenja, posebno kako starimo. Za zdravo srce i mozak preporučuje se jesti ribu čak dva puta tjedno. Losos, sardine i plava riba, pokazala su neka istraživanja, jačaju koncentraciju i povećavaju budnost.

Avokado i cjelovite žitarice

Za svaki organ u tijelu važna je cirkulacija krvi, a posebno se to odnosi na mozak i srce. Prehrana bogata cjelovitim žitaricama ili avokadom smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti jer poboljšava protok krvi, djelujući i kao svojevrsno gorivo za mozak. Osim toga, fruktoza iz voća predstavlja izvanredan izvor energije potrebne za intelektualni, ali i fizički rad. Redovitim unosom voća svom organizmu i mozgu omogućavate dovoljno energije. Dobar odabir su banane, naranče i avokado.

 

Kofein

Nema čarobne hrane koja može potaknuti i povećati vaš IQ, no ima one koja će vam pomoći da se koncentrirate i razbudite. Napitak bez kojeg mnogi ne mogu zamisliti početak dana svakako je kava. Kava odnosno kofein razbuđuje, pomaže da se fokusirate i koncentrirate. Kofein se nalazi i u čokoladi i nekim energetskim pićima. No unos kofeina i rafiniranog šećera treba ograničiti jer imaju kratkoročni stimulativni efekt. Iako će vas razbistriti, ne pospješuju ni mentalnu snagu, a ni inteligenciju. Kofein također izbjegavajte u večernjim satima, jer će vam poremetiti san.

 

Borovnica

Istraživanja na životinjama su pokazala da borovnica pomaže kod zaštite mozga i smanjuje rizik oboljenja od bolesti povezanih sa starenjem, poput demencije i Alzheimera. Ispitivanja na starijim miševima otkrila su da im se povećao kapacitet memorije i učenja te motoričkih sposobnosti, koje su postale, nakon uzimanja borovnice, jednake sposobnostima kod mlađih.

Glukoza

Bitno je znati da se mozak ne hrani proteinima već - glukozom. Glukoza porijeklom iz ugljikohidrata važno je gorivo za stanice mozga. Kako biste održavali stalnu razinu glukoze u krvi, posebno u vrijeme intelektualnih napora, trebate konzumirati što više takozvanih sporih ugljikohidrata. U njih spadaju cjelovite žitarice, voće, povrće, orašasti plodovi.

Važno je još napomenuti da previše ili premalo hrane također utječe na sposobnost koncentracije. Nakon teškog i obilnog obroka možete se osjećati pospano.

Zbog punog želuca većina krvi kola probavnim sustavom kako bi se hrana apsorbirala. Za dobru koncentraciju stoga je bitno jesti više manjih obroka, koji sadržavaju žitarice, med i voće. Nipošto nije preporučljivo preskakanje doručka.