tručnjaci upozoravaju da su mnogi sastojci koje nalazimo u takvim preparatima itekako štetni, neki čak i kancerogeni

Ako imamo na umu da šezdeset posto svega što nanesemo na kožu završi u krvotoku, potpuno je jasno zašto se sve više ljudi okreće prirodnoj kozmetici.

Raspravama o sintetskoj kozmetici, njezinoj štetnosti za kožu, ali i organizam općenito, posljednjih godina nema kraja. Stručnjaci upozoravaju da su mnogi sastojci koje nalazimo u takvim preparatima itekako štetni, neki čak i kancerogeni. Osim što mogu biti snažni alergeni, dugotrajna uporaba može ozbiljno narušiti zdravlje.

Zato postoji alternativa - prirodna kozmetika! Bazirani na aromakozmetici, takvi preparati imaju, doduše, mnogo kraći rok trajanja (npr. dva mjeseca, za razliku od konvencionalnih krema koje traju i do dvije godine), a osim što su ekološki prihvatljivi, zdravi su za kožu i neškodljivi za ostatak organizma.

Kako bismo vam barem malo pojasnili što se nalazi u sintetskim, a što u prirodnim preparatima, u nastavku pročitajte listu sastojaka koji su nezaobilazni u jedina i drugima. Odabir je na vama...

Sintetska kozmetika

Rafinirana ulja (npr. bademovo rafinirano ulje) privremeno stvaraju na koži osjećaj glatkoće, no dugoročno nemaju pozitivne učinke na kožu. To su ulja koja su pod visokim temperaturama izgubila sve korisne sastojke, poput vitamina i esencijalnih masnih kiselina.

Mineralna ulja (npr. ulje za bebe) začepljuju pore i uzrokuju pojavu akni, narušavaju pravilno izlučivanje sebuma i regulaciju vlage, koža postaje suha, dehidrirana, sklona aknama. Dugotrajnim korištenjem nakupljaju se u limfnim čvorovima, mogu biti kancerogena.

Parafin i vazelin, najčešći sastojci sintetske kozmetike, jesu naftni derivati. Osim toga, konzervansi metil, propil, etil paraben i butil se nalaze u većini krema za njegu lica i tijela. Jedno istraživanje je pokazalo da imaju blago estrogeno djelovanje, što znači da redovitom upotrebom proizvoda koji sadrže te konzervanse možemo narušiti prirodnu hormonsku ravnotežu u organizmu.

Formaldehid je jedan od najopasnijih konzervansa, kancerogena tvar koja postoji u gotovo svakom kozmetičkom proizvodu za njegu kože. Dugotrajnom upotrebom može izazvati neželjene reakcije na koži.

Kvaternium 15 je kozmetički konzervans koji oslobađa formaldehid, također karcenogenu tvar.

PEG (polietilen glikol) je sredstvo za omekšavanje kože koje sadrži dioksen - tvar koja narušava hormonsku ravnotežu i može prouzročiti rak.

Benzoil peroksid sadrže pripravci za njegu masne kože i akni. Isušuje kožu i uništava zaštitni sloj kože koji je štiti od starenja. Rezultat redovite upotrebe je prerano ostarjela koža.

Za one koji imaju problema s aknastom i masnom kožom preporučuju se antibakterijski sapuni, no s njima valja biti oprezan, budući da uništavaju sve bakterije na koži - i štetne i korisne! Oni, zapravo, uništavaju kiseli omotač kože koji štiti kožu od infekcija, upala, akni, gljivica i sl. Redovitom upotrebom antibakterijskog sapuna koža postaje zategnuta i osjetljiva! Što se pilinga tiče, većina onih sintetskih sadrži oštre čestice (poput usitnjene plastike) koje mogu oštetiti vanjski sloj kože. Redovitom upotrebom grubih pilinga koža postaje osjetljiva na sve vanjske utjecaje. Agresivni tretmani, poput kod nas popularne mikrodermoabrazije, skidaju zaštitni sloj kože! Zbog su toga su dermatolozi u nekim europskim zemljama već zabranili taj tretman.

Što se parfema tiče, većina sintetskih mirisa sadrži tvari na bazi nafte koje mogu biti kancerogene i neurotoksične. Osim toga, sintetski mirisi spadaju među najjače alegene! Kad nanesete svoj omiljeni parfem obratite pozornost na reakcije tijela: ako vam počne curiti nos, ako vas svrbe oči, onda je to za vas štetno.

Prirodna kozmetika

Hladno prešana biljna ulja (npr. hladno prešano bademovo ulje), osnovni sastojci prirodne kozmetike, sadrže prirodne vitamine i esencijalne masne kiseline bitne za zdravlje stanica kože. Koža ih lako prepoznaje i ugrađuje u svoju strukturu. Čuvaju hidrolipidni omotač kože i reguliraju proizvodnju sebuma i vlage. Hrane, njeguju, potiču kožu na obnavljanje i stvaranje vlage umjesto da privremeno stvaraju lažni glatki sloj na površini!

Prirodna kozmetika bazira se i na eteričnim uljima koja njeguju kožu, djeluju protuupalno i antibakterijski tako što čuvaju dobre bakterije, a uništavaju patogene. Pravilnim odabirom eterična ulja će djelovati na masnu, aknastu kožu protuupalno, na suhu, borama sklonu kožu djelovat će regenerirajuće, a iritiranu kožu će umiriti...

Prirodni pilinzi nisu ni približno toliko agresivni poput sintetskih. To je sasvim razumljivo, budući da su načinjeni od praha usitnjene riže, smeđeg šećera ili morske soli, u kombinaciji s baznim i eteričnim uljima odabranima prema tipu kože!

Emulgatori koji se koriste u aromakozmetici su potpuno prirodni, najčešće dobiveni iz pšenice.

Što se konzervansa tiče, oni koji se koriste u pravoj prirodnoj kozmetici potpuno su prirodni i neškodljivi za organizam, poput ekstrakta sjemenki grejpa, biopeina i sl.

Prirodna kozmetika je nezamisliva bez hidrolata ili cvjetnih vodica. Hidrolati su nusprodukti destilacije biljnog materijala pri proizvodnji eteričnih ulja. U prirodnoj kozmetici koriste se kao prirodni tonici ili kao vodene faze u izradi krema. Osim što čiste, osvježavaju i hidratiziraju kožu, hidrolati su vrlo učinkoviti i u potpunosti neškodljivi! Primjerice, hidrolat čajevca dobro je dezinfekcijsko sredstvo u losionima poslije brijanja te kao dodatna pomoć kod gljivičnih infekcija kože. Hidrolat hamamelisa univerzalno je sredstvo za njegu kože. Vrlo nježno steže i daje tonus koži. Pogodan je pogotovo kod miješane i masne kože. Hidrolat kamilice smiruje upale i koristi se kod kože sklone iritacijama. Koristi se kao oblog za oči kod alergija. Hidrolat lavande smiruje i vrlo nježno njeguje kožu. Pogodan je za iznimno osjetljivu kožu.