Prejedanje kao poremećaj prehrane

Volite jesti po noći? Nagonski kupujete stvari? Ogorčeni ste na svijet oko sebe? Ako ste na neko od pitanja potvrdno odgovorili, novo izdanje biblije mentalnog zdravlja dijagnosticirat će vam neki od mnogobrojnih psihičkih poremećaja.

Riječ je o knjizi 'Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje' koja je dosad prevedena na 13 jezika, a novo izdanje donosi i nove psihičke poremećaje, koji su mnoge začudili.

'Psihijatri očito proizvode mentalne dijagnoze kao što Vatikan proizvodi svece', ironično je prokomentirao jedan od najvećih kritičara psihijatrije dr. Thomas Szasz, autor knjige 'Psihijatrija: lažna znanost'. Iako je ovakav stav možda malo ekstreman, neke nove psihičke bolesti navedene u knjizi ipak su pomalo 'lude'. Donosimo osam poremećaja od kojih možda već patite, a da to niste ni znali.

1. Prejedanje kao poremećaj prehrane
Prema klinici Mayo, ovo je 'ozbiljan poremećaj koji osobe navodi na stalno konzumiranje ogromnih količina hrane'. Netko tko pati od toga poremećaja 'može biti iznimno posramljen zbog količine hrane koju jede pa si obeća da to više neće činiti, ali nagon je jači od njega. Osoba se ne može oduprijeti nagonu i zbog toga se osjeća loše'. Pokretima za prava gojaznih osoba ovakva se definicija vjerojatno neće svidjeti.

2. Sindrom noćnog jedenja
Baš kao i kod prejedanja, ovaj poremećaj karakterizira nagon za pražnjenjem frižidera, ali razlika je u vremenu kada se nagon javlja. Takvi ljudi jedu nakon ponoći, a poremećaj je to koji pogađa više od jedan posto stanovništva. Ljudi koji pate od toga poremećaja tijekom noći pojedu četvrtinu dnevnih kalorija. Znanstvenici vjeruju da je sindrom noćnog jedenja put koji vodi u gojaznost jer ljudi koji jedu tijekom noći doživljavaju hranu kao utjehu.

3. Ovisnost o internetu
Ovo je poremećaj koji karakterizira stalno korištenje računala, a sadržava tri elementa - pretjerano igranje igrica, opsjednutost seksom i stalno slanje e-mailova ili tekstualnih poruka. Kako navode američki psihijatri, ljudi koji pate od ovoga poremećaja previše vremena provode za računalom, nemaju osjećaj za vrijeme i zanemaruju svoje osnovne ljudske potrebe. To dovodi do osjećaja ljutnje, napetosti i depresivnog stanja, koje može ublažiti samo računalo. Takve osobe imaju potrebu za novom i boljom računalnom opremom i boljim softverom, a ako im za to nedostaje novca, spremni su lagati, varati i osamiti se.

4. Ovisnost o seksu
Poznati glumac David Duchovny patio je od ovoga poremećaja u seriji 'Kalifornikacija', ali i u pravom životu. Ovaj se poremećaj definira kao snažna potreba za seksualnim vezama koje se stalno ponavljaju. Takve osobe svoje seksualne partnere doživljavaju kao stvari koje im trebaju koristiti. Zanimljivo je da se ovaj poremećaj našao i u prijašnjim izdanjima biblije mentalnoga zdravlja, ali je izbačen 1994. godine, a sada ga američki psihijatri ponovno vraćaju.

5. Nekontrolirani nagon za kupovanjem
Ovaj poremećaj karakterizira pretjerana potreba za kupovanjem, koja vodi osobu u niz poteškoća. Takvim ponašanjem, kažu psihijatri, osoba nastoji ispuniti emotivne praznine kupovanjem, a takvo je ponašanje dovodi do još većih problema. Nije rijetkost da osobe s nekontroliranim nagonom za kupovanjem imaju i financijskih problema. Iako se šopingholičare godinama doživljavalo kao dio moderne kulture, ispostavlja se da je ipak riječ o poremećaju koji takve osobe ispunjava strahom, nemirom i tjeskobom.

6. Poremećaj ogorčenosti
Svi smo ponekad bili ogorčeni, ali nismo to doživljavali kao bolest. Međutim, i taj je poremećaj naveden u knjizi, a kako stvari stoje, i za to će stanje biti proizveden lijek. Američki psihijatri navode da osobe koje pate od poremećaja ogorčenosti imaju osjećaj da svijet nije pošten prema njima. Kako navode, to je slučaj nešto kompliciraniji od ljutnje. To su ljuti i bespomoćni ljudi, a njihovo je stanje obično povezano s posttraumatskim stresom. Oni neprestano u glavi ponavljaju slike događaja koji ih je uznemirio, ali svoje prave osjećaje često skrivaju.

7. Patološko nagomilavanje stvari
Ovaj se poremećaj dosad smatrao dijelom opsesivno-kompulzivnog poremećaja, ali u novom izdanju 'Dijagnostičkoga i statističkog priručnika za duševne poremećaje' bit će izdvojen kao zasebni sindrom. Navodi se da su to opsesivno-kompulzivni ljudi koji skupljaju sve i svašta, a ništa ne bacaju. Stvari znaju čuvati i po više desetaka godina, a njihovi su domovi skladišta otpada.

8. Patološka pristranost
Laički rečeno, ovo je poremećaj vrlo sličan rasizmu, homofobiji ili drugim predrasudama, ali ipak nešto ekstremniji. Osobe s takvim poremećajem imaju prisilne misli koje su obično vezane uz nekakve predrasude. Primjerice, jedan je muškarac odbio posao jer se bojao da će mu kolega biti homoseksualac te da svijet postaje mjesto za homoseksualce. Takve osobe osjećaju da im stalno nešto prijeti te da ih drugi ugrožavaju.

Ipak, ne slažu se svi s ovim podjelama. Dr. George Makari, ravnatelj američkog Instituta za povijest psihijatrije, upozorava da je pretvaranje socijalnih poteškoća u patološke mentalne bolesti vrlo opasno. 'Navodi nas u krive smjerove jer se od problema koji su vezani uz ponašanje stvaraju biološki problemi', izjavio je dr. Makari.