Prema istraživanju austrijske agencije RegioPlan Consulting, Hrvati troše na odjeću više od svih u središnjoj Europi. I dok prosječno hrvatsko kućanstvo izdvoji oko 930 eura na godinu, Slovaci potroše 750, Česi 580, a Poljaci tek 520 eura

U današnje vrijeme duboke krize i straha za očuvanje radnoga mjesta svaka se kuna u novčaniku više puta okrene. Osobna potrošnja pada, a poznato je da samo njezino povećanje može pokrenuti gospodarstvo. No, to je već jedna druga priča.

Za što su Hrvati spremni dublje posegnuti u kućni budžet, čega se ne žele odreći. Imaju li iste navike kao stanovnici Europske unije, kojoj Hrvatska teži?

Prema istraživanju austrijske agencije RegioPlan Consulting, Hrvati troše na odjeću više od svih u središnjoj Europi. I dok prosječno hrvatsko kućanstvo izdvoji oko 930 eura na godinu, Slovaci potroše 750, Česi 580, a Poljaci tek 520 eura, prenosi HTV .

Po strukturi udjela odjeće i obuće može se vidjeti da smo na razini visoko razvijenih modnih velesila kao što su Francuska, Italija, Španjolska što u biti pokazuje da se Hrvati vole lijepo obući, kaže dr. sc. Ivan Damir Anić sa Ekonomskog instituta.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever pak smatra da se prije svega radi o navici. Građani u Hrvatskoj imaju jednu naviku dugo godina i teško se uspoređivati sa Mađarskom, Češkom, Slovačkom, Poljskom, dakle zemljama onog tzv. bivšeg istočnog lagera koji su ipak živjeli ljudi u drugim okruženjima i na drugi način, dodaje.

Usprkos navikama, hrvatsko kućanstvo u prosjeku tri puta manje troši nego što je to slučaj u Europskoj uniji.

Anić ističe da je glavni trend u Hrvatskoj da građani manje i opreznije kupuju, štedljiviji su i fokusiraju se na nužna dobra poput prehrane i lijekova, a odgađaju potrošnju luksuznih dobara.

Sever objašnjava da razvijene zemlje troše na hranu između 5 i 7 posto. To je udio njihove mjesečne potrošnje hrane u ukupnoj mjesečnoj potrošnji. Prosjek Europe je između 11 i 13 posto, dok kod nas taj udio iznosi oko 30, pa čak i 40 posto. Što je zemlja siromašnija to je udio hrane u mjesečnoj potrošnji veći, tvrdi Sever.

I dok novca ima sve manje za obrazovanje, kulturu i rekreaciju, zanimljivo, na mobitele i internet Hrvati troše gotovo dvostruko više nego što je europski prosjek.

Pokazatelji govore da prosječnoj hrvatskoj obitelji, da bi mogla pokrivati svoje realne mjesečne troškove, i dalje nedostaje do četvrtine potrebnih prihoda. A ako bi netko htio još i ulagati u svoje dodatno obrazovanje, jasno je nema otkud. Tako obrazovanje trpi zbog dnevnih troškova, a to bi trebali prepoznati i država i poslodavci, smatra Sever.

S obzirom na krizu, tvrdi Sever, ukupna potrošnja u prošloj godini pala je za čak 15-ak posto. Dugogodišnji rast potrošnje, kaže, bio je uvjetovan prekomjernim zaduživanjem.

Kvaliteta života iz godine u godinu sve više opada. Uštedjeti danas mogu tek rijetki. Jedino što preostaje svima, jest čekati neka bolja vremena.