Savjeti
Što je potrebno za dobar san?
Gladovanje bilo koje vrste ne pogoduje dobrom snu
Poznato je da prehrana utječe na sve aspekte života, pa tako i na spavanje. Nije sve tako jednostavno - osim poznate činjenice da nije dobro kasno navečer natrpati želudac teško probavljivom hranom, o povezanosti prehrambenih navika i kvalitete sna valjalo bi znati još ponešto.
Tijekom dana se praznimo, a tijekom spavanja punimo i prikupljamo energiju za sljedeći dan. Zato se tijekom sna odmaraju svi sustavi osim onih koji nas održavaju na životu. Dok spavamo, isključeni su i brojni obrambeni mehanizmi.
Da nema stresa, loše prehrane, emocionalnih i fizičkih trauma, skoro svi bismo bili zdraviji, duže bismo živjeli i savršeno spavali. San bi bio vrijeme u kojemu smo bezbrižni, opušteni i u stanju duboke isključenosti u odnosu na podražaje iz vanjskog svijeta. Puno bismo sanjali, a to bi značilo i da uz pomoć sna kvalitetno procesuiramo sva pozitivna i negativna iskustva prethodnih dana. Budili bismo se spremniji za svakodnevni život, kognitivne (spoznajne), mentalne i tjelesne funkcije bi nam bile kvalitetnije, svaki posao obavljali bi učinkovitije, brže, bili bismo opušteniji, marljiviji i ukupno - sretniji.
No, idealnog svijeta nema, pa tek možemo učiniti što više kako bismo se približili zamišljenom idealu. Riješiti se stresa, bolje se hraniti i urednije živjeti najbolji su načini za poboljšanje kvalitete sna. Što se tiče vremena, savjetuje se svakoga dana ići na spavanje u približno isto vrijeme i u slično vrijeme ustajati, s tim da nije dobro lijegati u sitne jutarnje sate i ustajati nakon podneva. Nitko ne bi smio redovito spavati manje od šest sati, a kako ni previše sna ne koristi, savjetuje se u snu provesti najviše devet sati dnevno.
Gladovanje bilo koje vrste ne pogoduje dobrom snu, pa je ključno redovito jesti (najbolje tri glavna obroka i dva manja međuobroka). Osim jednakog broja obroka, važno je i jesti približno u isto vrijeme svakoga dana. Naime, uredna prehrana izravno utječe na regulaciju neurona, a neuronska aktivnost itekako ima veze sa stresom, psihičkom ravnotežom i kvalitetom sna. Poznato je da drastične dijete nerijetko za posljedicu imaju nesanicu. Zato je bolje odlučiti se za blaže dijete koje daju dugoročno bolje rezultate, a ne djeluju loše na spavanje.
Posljednji obrok savjetuje se do 19-20 sati. Jedemo li kasnije, tijelo je zaposleno probavom, a do vremena kad odlazimo na spavanje metabolizam i brojne druge tjelesne funkcije trebale bi se već dovoljno usporiti da lako i mirno zaspimo. Prije spavanja treba izbjegavati kavu, crni ili zeleni čaj, alkohol, energetske napitke, kolu i ostala gazirana pića koja nerijetko sadrže kofein i slične stimulanse. Iako mnoge ljude smiruje slatko, pretjerano slatka hrana i čokolada ne preporučuju se prije spavanja. To je stoga što povećana razina glukoze i inzulin pobuđuju neurone, a to znači da nismo dovoljno smireni za spavanje. Osim pretjerano slatke, nije dobra ni pretjerano začinjena hrana.
Prehrana treba biti uravnotežena, dakle svakoga dana treba unijeti sve važne mikro i makronutrijente, i to u preporučenim omjerima. Toliko puta smo mi i drugi mediji pisali o uravnoteženoj prehrani da o njoj štošta već znaju i klinci iz starijih vrtićkih skupina. Nije, dakle, problem u informiranju, nego u dobroj volji i djelomično u količini novca kojom raspolažemo (dio zdrave hrane je skup, ali ima i jeftinih, a kvalitetnih namirnica, samo što mnoge od njih kod nas nisu previše popularne, poput sitne plave ribe, nekih žitarica i mahunarki). Birati sezonsku hranu znači jesti je u vrijeme kad sadrži najviše korisnih tvari i kad je najjeftinija.
Hrana koja pogoduje snu je sva ona koja se savjetuje u borbi protiv stresa, tjeskobe i sličnih emocionalnih smetnji. Sva ta hrana pogoduje lučenju melatonina, poznatog i kao hormon sna (djeluje smirujuće pa time i uspavljuje). Umjesto tableta, protiv nesanice uzmite više zelene salate, celera, meda, luka, banana, kuhanog krumpira, sjemenki bundeve. Prije odlaska u krevet popijte čaj od valerijane, lavande ili matičnjaka. Lavanda se može koristiti i kao začin, kako u slatkim tako i u slanim jelima.
Vezane vijesti
-
Pored toga što se zna, neki podaci o spavanju i dalje su misterij. Stručnjaci za Daily Mail objašnjavaju zašto oči nekontrolirano trepere od umora, zašto se neki snovi pamte, a drugi ne, zašto se tijelo trese u duboku snu i mnoge druge nepoznanice.
-
Odrasle osobe trebale bi spavati sedam ili više sati u noći, no zbog životnih stresova ponekad nije jednostavno zaspati. Ako želite otputovati u zemlju snova, a nikako ne uspijevate, možda lijek možete pronaći u hrani.
-
Ako se borite s anksioznošću, bolesti ili vam je jednostavno potrebno osjećati se bolje, dobar san izuzetno je važan. Nedovoljno sna može ugroziti vaš imunološki sustav, uzrokovati visoki krvni tlak i pospješiti debljanje, piše CNN. Dobra vijest je što možete sami unijeti neke promjene i popraviti svoje navike spavanja.
-
Uobičajena je zabluda da jedenje prije spavanja uzrokuje debljanje. Premda je to navika koja doista može pridonijeti višku kilograma, osobito ako prekomjerno unosite kalorije tijekom dana, jedenje određene hrane prije spavanja ima i neke dobrobiti.
Izdvojeno
-
Topla čokolada jedan je od omiljenijih toplih napitaka diljem svijeta, posebno u hladnim zimskim mjesecima. Bogatog, kremastog okusa i intenzivnog mirisa čokolade, ovaj napitak pruža utjehu i toplinu te budi osjećaj nostalgije i zadovoljstva.
-
U petak, 13. prosinca, Zimski park na Višnjiku zasjao je u blagdanskom duhu uz dolazak Kamiona Djeda Mraza u organizaciji Auto Hrvatske.
-
Vjerojatno ste čuli da nije dobro za probavni sustav, no je li stvarno tako? Dobra vijest je da pijenje kave na prazan želudac nije nužno loše za vas, a vaš se želudac obično može prilagoditi i zaštititi.
-
Utakmica 17. kola HNL-a između nogometaša Istre 1961 i Šibenika je bila protkana brojnim prilikama i preokretima, a na kraju je završila bez pobjednika 3-3 (1-2).
Reci što misliš!