Velike uši, male grudi, velika pozadina i nos daju vam određene prednosti - naročito u zdravstvenom smislu

Možda se ne usuđujete priznati da ste među velikim brojem ljudi koji s čežnjom pa možda i zavišću gledaju u fotografije top modela i manekenki zanemarujući činjenicu da su današnji ideali ljepote uglavnom rezultat naprednih računalnih tehnologija. Vaše 'nesavršenosti' su vam možda trn u oku, ali možda bi vam baš one mogle donijeti više dobra nego što biste očekivali.

 

Nemate zakrivljene bokove. S figurom pješčanog sata može se pohvaliti malo koja žena, ali ako su vam bokovi ravni to ne mora biti tako loše. Istraživanje stručnjaka sa Sveučilišta Southampton iz Velike Britanije pokazalo je da je stopa dobivanja raka dojke tri puta veća kod žena čije su majke imale široke bokove. Prema istraživanju objavljenom u časopisu American Journal of Human Biology, za to je kriv estrogen, a čvrsto je stajalište da žene sa širim bokovima imaju veću razinu tog hormona. U teoriji, kroz zametak kojemu se razvija tkivo grudi prolazi majčina krv s puno estrogena.

Madeži. Cindy Crawford je jedna od najljepših žena na svijetu, poznata po svojem madežu na licu. Ipak, ljudi ih većinom smatraju estetskim smetalima. Pored toga, ljudi koji ih maju puno deset su puta izloženiji dobivanju raka kože. Ali nije sve tako crno. Znanstvenici tvrde da su ljudi s puno madeža biološki mlađi od onih s 'besprijekornim tenom'. Takvi ljudi lakše zadržavaju svoj mladenački izgled, a i manje su izloženi osteoporozi i srčanim problemima. Dokaze za to pružilo je istraživanje stručnjaka iz KC-a (King's College) iz Londona koji su pronašli vezu između madeža i starenja nakon što su proučili DNK od preko 900 parova blizanaca. Ljudi koji su imali preko 100 madeža imali su ujedno i dulje telomere od onih koji su imali, na primjer, samo 25 madeža. A to znači da će dulje živjeti. Konkretno, i do sedam godina dulje.

Velika zadnjica. Imati veliku pozadinu bolje je nego imati velik trbuh. Prema analizi nekoliko istraživanja od strane stručnjaka s Oxforda, velika guza je dobra u smislu da snižava razinu lošeg i povećava količinu dobrog kolesterola čime se poboljšava stanje arterija i sprječava njihovo ukrućivanje. Masnoće u zadnjici, prema jednoj teoriji, djeluju kao filtar transmasnih kiselina, kemijski prerađenih biljnih ulja koja se nalaze u obrađenoj hrani, koje pak mogu nanijeti mnogo štete ako se smjeste oko vitalnih organa u abdomenu. Masnoća u pozadini je odgovorna i za lučenje hormona koji reguliraju apetit i težinu. Istovremeno, te se masnoće sporije tope od onih na trbuhu jer su dizajnirane da se dulje zadržavaju na jednom mjestu, što je opet dobro jer se time ispušta manje upalnih citokina, kemikalija koje se nalaze u masnoći na trbuhu a koje su povezane s pretilošću, srčanim bolestima i dijabetesom. Prema riječima voditelja istraživanja dr. Konstantinu Manolopoulosu, bolje je da ih imate na guzi i bokovima nego u području trbuha.

Velik nos. Nos je jedan od glavnih ulaza za infekcije koje pogađaju naše tijelo. Ali čini s da je bolje da je što veći jer su time veće i prepreke koje bakterije i virusi moraju svladati. Istraživanja pokazuju da ljudi s većim nosovima udišu i do sedam puta manje prljavštine, a istovremeno im velik nos odvlači bakterije od usta i smanjuje simptome alergije na pelud. Istraživači sa Sveučilišta Iowa su napravila dva umjetna nosa - jedan prosječan, drugi 2,3 puta veći - i stavili ih u dvije umjetne glave koje su zatim 'udisale' zrak. Pokazalo se da je veći nos bolji u nekoliko kategorija - štiti usta, manje bakterija s udiše, ublažava simptome alergija na pelud.

Skriveni zglobovi. Kad vam nožni zglobovi izgube oblik i izravnaju se s listovima noge to može izgledati vrlo loše. Ali ne nužno. Prema nekim istraživanjima, za zdravlje žene je dobro da sprema masnoće na donjem dijelu tijela. Profesorica Wendy Kohrt sa Sveučilišta Colorado sugerira da uklanjanje masnih stanica iz donjeg dijela tijela - liposukcijom, na primjer - možda i nije baš pametna ideja. Time se lako potiče nakupljanje masnoća na najkritičnijim točkama - trbuhu i struku.

Kratke noge. Istraživanja su povezala kratke noge s problemima jetara, dijabetesom i srčanim problemima, ali nije sve baš tako negativno. Kraće noge imaju mogu imati jače i deblje kosti što je pod stare dane nevjerojatna prednost, tvrde stručnjaci sa Sveučilišta Chicago. Među njima je i profesor David Reid, stručnjak za osteoporozu, inače sa Sveučilišta Aberdeen iz Škotske koji kaže da je debljina kostiju jedna od najvažnijih determinanti za to hoće li stariji ljudi dobiti osteoporozu ili će im lakše pucati kosti. Zato je prednost kraćih nogu s debljim i širim kostima sasvim očita.

Kratki nožni prsti. Možda ne izgledaju lijepo, ali ako imate hobitske nožne prste, možete se smatrati idealnim primjerom evolucije na djelu. Znanstvenici su otkrili da su ljudi razvili kraće nožne prste kako bi brže i bolje trčali. Dugi nožni prsti zahtijevaju više energije kako bi djelovali i ne ublažuju udarce kao kratki - tako su kratki prsti našim precima bili velika prednost u lovu na plijen. Istraživanje koje to potvrđuje nazvano je „Walking, Running and the Evolution of Short Toes in Humans", a objavljeno je u časopisu Journal of Experimental Biology."U kontekstu biomehanike, ako je neka kost ili njen dio dulji, automatski zahtijeva više mišićnog napora kako bi se ud pomjerio", kaže dr. Ian Bezodisan sa Sveučilišta Wales. Ljudi s duljim nožnim prstima skloniji su ozljedama i bržem umaranju.

Velike uši. Oni koji su u djetinjstvu bili ismijavani i uspoređivani sa slonićem Dumbom, sada mogu biti sretniji jer su velike uši dobar znak da će u starosti sluh ostati jako dobar. Teorija je da već ušna školjka bolje prikuplja zvuk. Dr. Ralph Holme sa Kraljevskog instituta za gluhe iz Velike Britanije uvjerava da je sve navedeno istina. On podsjeća da ljudi često, kako bi bolje čuli, dlan primiču uhu i zakrive ga u obliku školjke. S velikim ušima nećete imati problema sa sluhom čak ni u starosti.

Male grudi. Možda zvuči smiješno, ali ako imate manje grudi imat ćete manje problema s leđima. Turski istraživači su otkrili da žene s grudima veličine D pa naviše imaju više problema s iskrivljenom kičmom nego žene s manjim grudima. U skladu s tim je i američko istraživanje Društva plastičnih kirurga koje ukazuje na to da je prije operacije smanjivanja grudi polovica od 179 žena sudionica imala probleme s leđima. Nakon smanjenja grudi, simptome je imalo samo 10 posto tih žena. A istraživanje bečkih stručnjaka pokazalo je da su velike grudi i do 24 posto manje osjetljive od manjih grudi.

Velika bedra. Evo još dobrih vijesti za one koji masnoću spremaju u donjem dijelu tijela. Veća bedra, dulji život. Ljudi s većim bedrima izloženi su manjem riziku od srčanih problema i prerane smrti. Ljudi čija bedra imaju opseg 60 centimetara imat će manje srčanih problema od drugih ljudi, rezultat je 12-godišnjeg istraživanja provedenog u Danskoj nad 3,000 žena i muškaraca.

Više na Metro-portal.hr