Cijena modernog života
Zdrava hrana postaje pitanje statusa i luksuza
Police u trgovinama prepune su šarenih kutija, izazovnih natpisa i slika i doslovno mame da ih stavite u košaricu i kupite. No cijena hrane sve je veća, a zdravu hranu lišenu nepotrebnih umjetnih dodataka sve je teže i skuplje pronaći
Okus rajčice iz bakina vrta i one iz supermarketa doslovce je neusporediv, a priče o načinu prodaje i čuvanja mesa tjeraju strah u kosti. Široka paleta ponude namirnica lako može zbuniti i zavarati te znatno otežati izbor kvalitetne hrane koju ćete staviti na obiteljski stol.
Načinom života, modom, stavovima, ali i hranidbenim navikama želimo se što više približiti naprednijim zemljama. No često se zanemaruje činjenica da u želji da budemo što sličniji po načinu života ljudima u drugim zemljama, preuzimamo i mnoge loše i nezdrave navike. Jedna od njih je i prehrana, a na našim stolovima sve češće se pojavljuje hrana koja zasigurno nije prirodna.
Amerikanci su svakim danom suočeni sa sve većim brojem pretilih ljudi. Adam Drewnovski, epidemiolog sa sveučilišta u Washingtonu razlog tome pronalazi u tome što razne nutricionističke dijete - puno voća i povrća, meso, riba i žitarice.
Obiteljsko druženje za vrijeme objeda neprocjenjivo je
relativno su nedostupne širokoj populaciji s nižim mjesečnim prihodima.
Američke obitelji s nižim primanjima većinom jedu popularni 'junk food' i obroke iz lanaca brze hrane. Prilikom kupnje hrane u supermarketima, nerijetko izabiru onu prepunu masnoće i šećera, jer je znatno jeftinija i ukusna. Ono što si prosječna američka obitelj teško može priuštiti jest hrana 'organskog' podrijetla koja se smatra zdravijom.
Kako tvrdi Drewnovski, u Americi je hrana postala jedna mjera razlikovnih i socijalnih obiteljskih određenja. Prije je statusni simbol predstavljala moda i odjeća, no to nije više tako. Sada je taj 'luksuz' moderne odjeće postao relativno svima dostupan. Zdrava je hrana sada postala rijetko kome dostupna te je zasjela na tron mode.
Moderan i ubrzan način života promijenio je i način života obitelji. Tako se sve rjeđe obitelj okuplja oko stola na zajednički objed. Prije se češće jelo radi druženja i učvršćivanja obiteljskih veza, a danas je proces objeda užurbaniji i isključivo radi hrane.
Međutim, Francuzi su ti koji su uspjeli zadržati objede u društvu obitelji i prijatelja kao nešto neprocjenjivo. Poznati kao veliki gurmani, Francuzi će gotovo svakodnevno uživati u ukusnoj hrani te druženju. Za razliku od njih, Amerikanci često jedu sami ili nešto na brzinu, a njihovi obroci uglavnom se ne mogu ni usporediti s francuskim po pitanju okusa i kvalitete.
Stručnjaci preporučuju da se svakako obrati pažnja na vrstu hrane koju kupujemo i poslužujemo na obiteljskom stolu. Isto tako ne treba zanemariti obiteljsko druženje i povezivanje za vrijeme objeda. Upravo tada možete saznati što se događa u životu vaših klinaca, nasmijati se dobrim šalama ili partneru ispričati kako ste proveli dan.
Vezane vijesti
-
Nema boljeg načina za iskoristiti sve zdrave sastojke iz voća i povrća, nego pripremanje svježeg smoothieja.
-
Kako biste za koji kilogram lakši krenuli u nove radne pobjede, donosimo vam savjete nutricionista uz koje ćete će osjećati lakše i imati više energije, a novogodišnje čišćenje organizma odrazit će se i na vašu liniju
-
Pet jednostavnih savjeta koji bi se trebali pridržavati da se bez veze ne prejedate
-
Izdvojeno
-
Košarkaši Zadra u susretu su 12. kola regionalne ABA lige kao domaćini rutinski svladali Borac iz Čačka sa 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
U 12. kolu regionalne AdmiralBet ABA lige košarkaši Zadra večeras su u Krešinom domu pred oko tisuću i pol najvjernijih navijača stigli do pete pobjede. Uvjerljivo su svladali momčad Borca iz Čačka rezultatom 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.