Da je ljudski razvoj krenuo u drugom smjeru, muškarci bi i dalje imali u penisu bodlje nalik onima kakve postoje kod određenih primata, navodi se u novoj studiji objavljenoj u znanstvenom tjedniku Nature. Studija provedena na Medicinskom institutu Howard Hughes i Medicinskoj školi sveučilišta Stanford, bavila se proučavanjem promjena ljudske DNK do kojih je došlo tijekom evolucije.

Istraživači predvođeni Davidom Kingsleyjem došli su do zaključka da je u odnosu na primate, s kojima dijelimo 96 posto gena, kod ljudi došlo do ukupno 510 takvih promjena na DNK, koje su između ostalog dovele do toga da ljudi imaju veće mozgove od čimpanzi, nemaju na licu osjetilne brkove kakvi se nalaze na licima majmuna, a nemaju više ni male šiljaste kosti koje im izbijaju iz penisa.

Upravo na posljednjoj genetskoj mutaciji do koje je došlo tijekom evolucije, tvrdi Kingsley, ljudski rod itekako može biti zahvalan. Naime, bodlje na penisu izazivale su ozljeđivanje ženskih reproduktivnih organa prilikom snošaja. Kako pojašnjava Kingsley, bodlje na penisu javljaju se mahom kod vrsta koje se pare s više mužjaka, a služe kako bi mužjak "eliminirao", odnosno "sastrugao" konkurentsku spermu iz reproduktivnog sustava ženke. Vjeruje se kako je mutacija kod ljudi, odnosno gubitak bodlji na penisu, rezultat okretanja ljudskog roda prema monogamnosti.