Nedavno je istraživanje pokazalo da su moderne žene u Europi sve depresivnije. Ipak, je li riječ o epidemiji ili je iza sve češće dijagnoze široka marketinška akcija farmaceutske industrije? Liječnici tvrde: da biste antidepresive uspješno prodavali na tržištu morate uvjeriti ljude da su zapravo depresivni.

Sve više žena poseže za pilulama sreće i sve ih više boluje od depresije, objavljeno je prošlog tjedna. Moderne žene će dvostruko više patiti od te bolesti nego generacije žena prije 40 godina, a kod jedne od sedam će to stanje bitno utjecati na zdravstveno stanje u nekom periodu života. Žene su čak dva puta više izloženije depresiji od muškaraca, tvrdi istraživanje objavljeno časopisu European

Rezultat te ogromne stope dijagnosticiranih depresija je proporcionalno veliki porast broja recepta za antidepresive. Ukratko, Prozac i Cipramil danas idu k'o halva! Legitimno je pitati se što ili tko stoji iza tog nevjerojatnog porasta. Njemački znanstvenici koji su radili na ovoj europskoj studiji krive jedan faktor - suvremeni život. Tvrde da se suvremenim ženama sve teže nositi s teretom uspješne karijere i brige o obitelji.

No je li to doista tako jednostavno? Vratimo se unatrag 40 godina, predlaže Daily Mail i opisuje kako su tada britanske žene rijetko imale slobodno vrijeme, odrastale su za vrijeme Drugog svjetskog rata, pretrpjele nestašice, siromaštvo i niske plaće. Bile su često žrtve spolne diskriminacije i još su se grijale na ugljen. Zamislimo i tridesetogodišnju ženu koja živi sedamdesetih u tadašnjoj SFRJ,a odrastala je u poraću. Je li toj ženi život bio manje stresan i je li baš sve bilo puno lakše nego sada? Usporedimo i situaciju današnjih muškaraca: oni ostaju bez radnih mjesta, nisu više glava obitelji, njihovi su životi također užurbani i stresni. Ipak, stope depresije muške populacije nije se popela tako visoko.

U stvari, jedan od glavnih razloga iza ovog zapanjujućeg povećanje korištenja antidepresiva leži u činjenici da su žene često iz ordinacija ispraćene s receptom za ove snažne i potencijalno opasne lijekove, jer ne postoji ništa drugo da im pomogne u emocionalnim problemima koji su ih i doveli u stanje da moraju posjetiti svog liječnika.

Tvrdi to analiza rezultata ankete koju je provela neovisna britanska ženska udruga Platform 51. Jedna je od tri žene barem jednom uzela antidepresiv, više od polovice njih nije bio ponuđen bilo koji alternativi lijek ili terapija. Četvrtina žena ostala je na toj terapiji više od godinu dana a da njihove recepte nitko nije revidirao ili pregledao. To se događa unatoč smjernicama britanskog zdravstvenog kontrolnog tijela koje kažu da bi terapija razgovorom trebala biti prva linija borbe za pacijente s blagim oblikom depresije. Tek bi teže slučajeve trebalo liječiti kombinacijom terapije razgovara i antidepresiva.

Istodobno, mnogi liječnici opće prakse u Velikoj Britaniji kažu da se osjećaju prisiljeni propisati ženama antidepresive, jer je teško organizirati alternativnu podršku, kao što je psihoterapija. 'Bilo bi bolje da mnoge od pacijentica mogu ići na savjetovanje nego da piju antidepresive. Ali morate ispuniti previše obrazaca i kontaktirati previše ljudi', otvoreno priznaje dr. Peter Kandela, liječnik opće prakse. 'Kad napokon pacijentica dođe do terapeuta, često je prekasno da bi joj se moglo pomoći', kaže. Kako antidepresivi nose potencijalni rizik od ozbiljnih nuspojava, u rasponu od tjeskobe, gubitka apetita i libida pa do konvulzija i manije, liječnicima opće medicine se savjetuje da antidepresive propisuju samo za ograničeno razdoblje, maksimalno do nekoliko mjeseci.

Trijumf farmaceuta nad zdravom logikom

Dakle, jesu li žene danas doista depresivnije nego ikad? Profesor David Healey, s odsjeka psihijatrije na Sveučilištu u Cardiffu, misli kako je to malo vjerojatno. Povećanje broja recepta za antidepresive samo je trijumf farmaceutskih kompanija. Profesor Healey, autor knjige 'Neka jedu Prozac' tvrdi da su antidepresivi danas 'mali mamini pomagači' - nova inkarnacija nekad popularnog Valiuma.

'Od šezdesetih do kraja osamdesetih, tvrtke su reklamirale sredstva za smirenje pa su morale uvjeriti ljude da su zabrinuti', objašnjava dr. Healey.
Kada je zbog brojnih slučajeva razvijanja ovisnosti pala popularnost lijekova tipa Valiuma, farmaceutske tvrtke razvile su novu vrstu lijekova - antidepresive.
'Da biste antidepresive uspjeli prodati na tržištu morate uvjeriti ljude da su depresivni', zaključuje kaže profesor Healey. 'Sve je pitanje etikete. Ljudi su danas pod stresom kao što su oduvijek bili. Svoj problem vide kao depresiju jer im je to nametnuo marketing.'

Farmaceutske tvrtke, nastavlja, oduvijek su bile zainteresirane za pronalaženje novih profita za svoje postojeće lijekove, jer sa starima ne moraju provoditi skupa testiranja kao što je slučaj s novim lijekovima. Tako je jedna američka studija objavljena u lipnju tvrdila da escitalopram, lijek protiv depresije, olakšava valunge kod zdravih žena koje inače ne pate od depresije.

Međutim, nije nebitno pitati se kad su to točno valunzi u menopauzi postali takav problem koji treba medicinsku njegu i lijekove?

Antidepresivi su također često propisivani ženama s menstrualnim problemima. Tu praksu kritizira dr. Claudine Domoney, ginekolog u londonskoj bolnici Westminster.

'Liječnici bi trebali istraživati druge metode prije prepisivanja antidepresiva za PMS. Zašto bi mlada žena koja pati od PMS-a trebala uzimati lijek s potencijalno ozbiljnim nuspojavama, kad to stvarno nije potrebno?'

Istina je da je danas život užurbaniji, ali je točno i da su žene oduvijek imale problema s raspoloženjem kao dio prirodnih uspona i padova u životu.

U prošlosti bi ih možda podržala velika i bliska obitelj. Danas se za pomoć moraju obratiti liječnicima. No odgovor sigurno nije u izdavanju još jednog recepta za antidepresive, zaključuje novinarka Daily Maila.