Novo istraživanje Sveučilišta u Sirakuzi koje je provela profesorica Stephanie Ortigue kaže kako zaljubljivanje stvara osjećaj euforije jednak onome koji stvara kokain, a također djeluje i na intelektualne dijelove mozga. Također se pokazalo kako je za zaljubljivanje dovoljna jedna petina sekunde.

Razultati istraživanja su pokazali kako se, kada se osoba zaljubi, 12 područja u mozgu udružuje i zajedno djeluje na izlučivanje kemikalija povezanih sa euforijom kao što su dopamin, adrenalin i oksitocin. Osjećaj ljubavi također utječe na sofisticirane kognitivne funkcije kao što je percepcija fizičkih atributa.

Postavlja se jednostavno pitanje: "Zaljubljuje li se srce, ili to čini mozak?"

Profesorica Ortigue kaže kako je za naše zaljubljivanje odgovoran mozak u kombinaciji sa srcem, a njihova međusobna komunikacija stvara osjećaj leptirića u želucu. Ponekad će nam se činiti kako su neki simptomi zaljubljenosti manifestacije srca, no zapravo će dolaziti iz mozga.

Ljubav na prvi pogled je rezultat reakcije živaca, a to itekako može stvarati probleme kada je riječ o prekidu, jer uzrokuje emocionalni stres i depresiju, kaže Ortigue. Ovo je istraživanje korisno jer shvaćanje procesa zaljubljivanja može dati odgovore na mnoga druga pitanja, te pomoći pri liječenju slomljenog srca i otkrivanju novih terapija. Identifikacija dijelova mozga koje stimulira ljubav pomaže nam da shvatimo otkuda dolazi bol koju osjećamo nakon kraja ljubavne veze.

Studija također pokazuje kako se različiti dijelovi mozga zaljubljuju. Bezuvjetna ljubav je, primjerice, ona koja postoji između majke i djeteta, a za nju je odgovoran središnji dio mozga. Strastvena je ljubav aktivna u drugom dijelu mozga, pa se tako kod nje aktivira dio mozga koji odgovara na osjećaj nagrađenosti i asocijativno-kognitivni dio.