Kritika nas može odvesti u dva smjera: potaknuti nas na rad na sebi, ili baciti u depresiju. Najteže je čuti od drugih kako nešto loše radimo, a umjesto da se povučeš i prestaneš truditi kada ti netko kaže nešto loše, probaj se smiriti i izvući najbolje iz kritike.

Stres koji prouzročava kritika možeš smanjiti postavljanjem nekih od ovih pitanja:

Je li kritika dobronamjerna?

Ljudi često svojom konstruktivnom kritikom žele poboljšati tvoj rad, a umjesto da počneš paničariti kada ti, primjerice, šef kaže kako nešto ne radiš dobro, probaj se smiriti i zaključiti je li kritika upućena s ciljem poboljšanja, ili jednostavno kako bi ti napakostila. Kritiku ćeš lakše prihvatiti ako znaš da iz nje možeš nešto naučiti, a ako je riječ o zlonamjernoj kritici izrečenoj kroz ljutnju, nemoj ju previše uzimati k srcu.

Je li kritika utemeljena?

Nekim je kritičarima cilj samo izazvati reakciju druge osobe, a neutemeljenom kritikom često nadoknađuju osjećaj vlastite neispunjenosti. Ako si sigurna da kritika nije na mjestu, slobodno ju odbaci, pogotovo ako je izrečena usred svađe.

Je li kritika točna?

Ponekad je teško prihvatiti činjenicu da smo pogriješili, a iako tvoj instinkt možda govori da ne bi trebala odstupati od svog stajališta, potrebno je objektivno razmotriti situaciju i dopustiti mogućnost da stvarno nisi bila u pravu. Ako si pogriješila, ispričaj se i nastavi dalje, nastojeći ne ponoviti grešku.

Je li kritičar jednostavno zao?

Neki ljudi uživaju u moći i žele pokazati tko je glavni, a ako je riječ o tvom šefu koji liječi komplekse na zaposlenicima, kritiku ćeš najčešće morati progutati i nastaviti kao da se ništa nije dogodilo. Umjesto da mu pokažeš da je u krivu, razmisli o posljedicama, jer iako ćeš možda dobiti bitku sa neutemeljenim kritikama, mogla bi izgubiti rat protiv šefa, a i posao.