Upravo je debljina odgovorna za 10 do 13 posto smrti u Europi, a povezana je i s oko 60 posto smrtnih slučajeva od kroničnih nezaraznih bolesti.

Svake godine sve je više građana Hrvatske s viškom kilograma, a ako se nešto drastično ne promijeni, broj debelih osoba će rasti. U Hrvatskoj trenutačno čak 700.000 ljudi ima višak kilograma! Prof. dr. Silvije Vuletić ističe kako bi Hrvati za osam godina Hrvati mogli 'lelujati' dok hodaju, odnosno mogli bi imati jednak problem s debljinom kao Amerikanci, piše Jutarnji list.

Da je situacija uistinu ozbiljna, pokazuje i podatak prema kojem je Hrvatska na drugom mjestu po dnevnom unosu šećera, a čak 15 posto školske djece ima višak kilograma.

Dr. Jozo Jelčić, voditelj Centra za liječenje debljine KBC-a Zagreb, naglašava kako je upravo debljina odgovorna za 10 do 13 posto smrti u Europi, a povezana je i s oko 60 posto smrtnih slučajeva od kroničnih nezaraznih bolesti poput srčanih ili moždanih udara. Napominje i da morbidna debljina skraćuje život za pet do 15 godina pa će, ako poprimi epidemijske razmjere, biti glavni krivac što će možda djeca imati kraći životni vijek od njihovih roditelja.

Dr. Jelčić upozorava kako borba s debljinom nije nimalo lagana: 'Nažalost, živimo u vremenu u kojem želimo puno toga. Nastojimo dobro obaviti svoj posao, imati vremena za prijateljsku kavu, moramo i odspavati, hoćemo pogledati televizijski program. Gdje je tu kretanje? Za taj dio, koji bi nam uvelike pomogao da održavamo svoju optimalnu težinu, ostaje najmanje vremena, a ceh plaćamo viškom kilograma.' Dodaje i kako programi svih država koje su pokušale na razne načine utjecati na težinu svojih građana, nisu dali očekivane rezultate.

Iako pokušaji da se doskoči problemu viška kilograma često završavaju neuspjehom, znanstvenici se trude doći do pravih rješenja. To se prvenstveno odnosi na stvaranje lijekova kojima je glavni zadatak da smanje želju za hranom. No dosad ni na tom području nije zabilježen uspjeh, jer su nuspojave bile previše opasne.