Nečiji prehrambeni "grijeh" je čokolada, nečiji hamburger, nečiji slanina, nečiji su grickalice. Ali sladoled je svačiji "grijeh", jer gotovo i nema osobe koja ne voli liznuti tu malu ledenu napast. Na radost svih obožavatelja, sladoled su prihvatili i nutricionisti, koji se slažu u tome da je sladoled zdrav obrok koji može biti sastavni dio našeg ljetnog jelovnika, piše jutarnji.hr

Naime, osim što nudi sve što je potrebno za doživljaj užitka - kremaste je konzistencije, sladak, topi se u ustima, osvježava i okusa je kakvog god poželite - on sadrži i niz korisnih nutrijenata. Primjerice, proizvodi od jaja i mlijeka sadrže proteine, kalcij, šećere i masnoće. Voćni sladoledi su bogati šećerima koje organizam brzo apsorbira te sadrže i malu količinu vitamina, dok su neki sladoledi, poput onih od kave ili čokolade, dragocjen izvor antioksidansa (polifenola).

Vrste sladoleda

Danas možemo kupiti sladolede svih mogućih okusa, boja, oblika i pakiranja, no prema sadržaju sastojaka obično se dijele na četiri osnovne vrste:

- krem sladolede koji sadrže najmanje 8 posto mliječne masti

- mliječne sladolede koji sadže 2,5 posto mliječne masti

- sladolede od jogurta koji sadrže pasterizirani jogurt s dodacima i preljevima od voća

- voćne sladolede koji se pripremaju od mlijeka s dodatkom vode i usitnjenog svježeg ili smrznutog voća.

Što sadrži omiljena poslastica

Sladoled se dobiva iz emulzije masti i proteina, uz dodatak šećera i drugih sastojaka za postizanje boje i arome. U proizvodnji se koriste punomasno i obrano mlijeko, sirutka, vrhnje, jaja, a dodatni sastojci su oni koji daju okus, poput vanilije, čokolade i slično. Masnoće u sladoledu potječu iz biljnih izvora (ulje palme, kukuruza, kokosa, suncokreta) i životinjskih - iz mlijeka, maslaca i vrhnja, a posebnu vrijednost imaju sladoledi u koje su dodani komadići orašastih plodova (lješnjaka, badema).

Voćni sladoledi dobivaju se dodavanjem voćnog sirupa, zamrznutog, svježeg ili pasteriziranog voća u mliječni sladoled, a da bi se očuvali okus i struktura sladoleda, najčešće se koriste voćne paste koje sadrže prirodne boje i arome.

Autoriteti s područja prehrane prepoznali su sladoled kao namirnicu s hranjivom vrijednošću zbog sadržaja kalcija, fosfora, u masti topivog vitamina A i u vodi topivog vitamina B. Što se tiče kalorijske vrijednosti sladoleda, ona ovisi o vrsti i dodacima te varira od 125 do 300 kcal na 100 g proizvoda, a budući da uravnotežena prehrana podrazumijeva do pet obroka dnevno, s nutritivnog stajališta sladoled se smatra prikladnim međuobrokom za sve dobne skupine.

jutarnji.hr/eZd