Probiotici stvaraju unutarnji ekosustav te pomažu u proizvodnji vitamina B, odbijaju parazite, pomažu tijelu da razgradi proteine i masti, te su važni za imunološki podršku

U ljudskom probavnom traktu žive mikroorganizmi koji blagotvorno djeluju na zdravlje. A fermentirane namirnice koje sadrže velike količine korisnih mikroorganizama, odnosno probiotika neophodne su za naš organizam, piše magazin.hr

Nažalost, nuspojava marljivog rada Louisa Pasteura je i loša probava. Prosječna osoba ne unosi dovoljno dobrih bakterija jer ih u procesu pasterizacije ubijamo. A tu su dakako i antibiotici.

Nježne probiotike lako je uništiti

Blagotvorne bakterije su osjetljivije od onih koje donose zarazne bolesti. Korisne bakterije vrlo lako ubija stres, unos šećera i klora u pitkoj vodi. Antibiotici mogu, ali ne moraju ubiti loše bakterije, ali svakako mogu uništiti sojeve korisnih bakterija u crijevima.

Naime, probiotici su živi mikroorganizmi (dobre bakterije) koji imaju povoljan učinak na zdravlje. Kada nestanu korisne bakterije ili probiotici, patogene bakterije brzo se šire na njihovom mjestu. U crijevima koja ne sadrže dovoljno probiotika rastu kvasac i gljivice, te uzrokuju neugodne infekcije u cijelom tijelu.

Probiotici su ključni za zdravlje i život

Probiotici stvaraju unutarnji ekosustav te pomažu u proizvodnji vitamina B, odbijaju parazite, pomažu tijelu da razgradi proteine i masti, te su važni za imunološki podršku. Početkom 20. stoljeća znanstvenici su otkrili da promjene u mikrobnoj ravnoteži u crijevima mogu uzrokovati ili spriječiti bolesti.

Između ostalog, oni blokiraju patogene bakterije da u velikom broju ulaze u krvotok. Određeni probiotici neutraliziraju kancerogene nitrozamine, koji se mogu naći kod ljudi koji unose previše proteina. Izrada domaće fermentirane hrane najbolji je način dobivanja probiotika Probiotici kupljeni u samoposluzi mogu pomoći, ali većina probiotika umre prije nego dođe do potrošača. Izrada vlastite fermentirane hrane i pića je pouzdanija i jeftinija metoda.

Dobri primjeri su kiseli kupus, čaj od kombuche (gljiva kombucha stavi se u zeleni čaj i šećer), kefir, jogurt te kimchi.

Fermentiranje je jednostavno

Najjednostavnije je napraviti vlastiti jogurt ili kiselo mlijeko. No, slobodno se upustite i u zahtjevnije postupke, nijedan nije prekompliciran. Primjerice ako želite fermentirati povrće, jednostavno narežite ili usitnite svježe povrće, potopite ga u vodu i dodajte sol. Dobro ga zbijte u loncu, poklopite i ostavite da odstoji nekoliko dana. Možete dodati i neke začine. Celerov sok ili alge mogu zamijeniti sol.

Fermentiranje je najbolje u keramičkoj ili staklenoj posudi. Na koncu stavite čistu kuhinjsku krpu preko staklenke ili zdjele. Povrće može početi fermentirati za tri dana, ovisno o temperaturi prostorije.

magazin.hr/eZd