Kadulja je jedno od obilježja Mediterana, biljka s izuzetno ljekovitim svojstvima koja se koristi tisućama godina na ovim prostorima. Zovemo ju još i salvija, od latinske riječi salvus, što znači biti zdrav.

Moj prvi susret s kaduljom je bio u obliku meda od kadulje koji smo kao klinci često jeli. Ne mogu zamisliti da dođem u kuhinju i da nemam kadulje, kako na poslu, tako i kod kuće. Kadulja je jedan od svestranijih začina u mediteranskoj prehrani.

Izvrsno paše uz različita mesa i ribe, može se pržiti, pohati, koristiti za čajeve. Volim je staviti pod kožu peradi prije pečenja i kada radim varijante s teletinom, pogotovo kada motam teleća prsa. Kod ribe ju obavezno dodajem u temeljce i juhe te ju koristim da bi aromatizirao pečene filete ribe. Više puta bih ju koristio kao dodatak salatama, a zbog jačine njenih eteričnih ulja izvrsna je za marinade.

S njom možemo aromatizirati razna ulja i maslac koje koristimo prilikom termičke obrade, ali i u finiširanju gotovih jela. Dobro se slaže s raznim povrćem, ali ju ipak najčešće koristim uz bundevu u različitim varijantama. Samostalno je vrlo često radim prženu u tempuri, nešto rjeđe u čaju, jer što se čaja tiče, đumbir je ipak moj broj jedan.

Iako je kadulja samoniklo bilje, danas je imamo i uzgojenu, što je dobro jer je dostupna cijele godine. Kadulja nema samo gastronomsku upotrebu, izuzetno je zdrava te ju koriste i farmaceuti zbog ljekovitih i kozmetičkih svojstva. Često se koristi za ublažavanje kašlja ili grlobolje, izvrsna je za bolesti i ispiranje usne šupljine. Preporučuje se ženama jer balansira hormone, ublažava PMS, bolne menstruacije i probleme prilikom menopauze. Kadulja također pomaže pri otapanju masnog tkiva i prilikom otapanja celulita.

Ima snažno antiseptičko djelovanje te jača organizam potičući njegove obrambene mehanizme. U kozmetici se vrlo često nalazi u obliku eteričnih ulja koja se dodaju kupkama, mirisnim kremama, ali i parfemima i osvježivačima prostora. Zanimljiv je podatak da je u faraonskim grobnicama kadulja jedan od glavnih sastojaka prilikom balzamiranja.

O kadulji više ne treba trošiti riječi, treba ju koristiti što češće u raznim varijantama. Naravno, njome treba znati ovladati, jer se zbog njenog intenziteta vrlo lako može desiti da se pretjera te u tom slučaju ona može upropastiti jelo.

Poširano jaje s juhom od tikve, špekom i prženom kaduljom

1 butternut tikva
200 g pancete
4 jaja
12 listova kadulje
1 l povrtnog temlejca
100 g maslaca
100 g mascarpone sira
Alkoholni ocat
Sol
Papar
Kajenski papar
6 češnja češnjaka
Umeboshi ocat
100 g parmezana
Majčina dušica
2 luka
Maslinovo ulje

Priprema:

Butternut tikvu prerežemo po dužini, očistimo, posolimo, popaprimo i nauljimo te s korom pečemo u pećnici na cca 190 stupnjeva. Mora biti mekana i karamelizirana kada je pečena. Odvojimo je od kore i uz pomoć štapnog miksera pretvorimo u pire.

Na maslinovom ulju popržimo luk, dodamo češnjak i dinstamo dok ne zamiriše, dodamo svježu majčinu dušicu i pire od tikve.

Na zagrijanom maslacu popržimo kadulju dok ne postane hrskava, izvadimo je na papir da upije višak masnoće. Aromatizirani maslac dodamo u juhu, dodamo mascarpone, kajenski papar, vrlo malo umeboshi octa, začinimo soli i paprom te na samom kraju stavimo ribani parmezan. Uz pomoć štapnog miksera sve pretvorimo u svilenkastu krem juhu.

Na ulju popržimo špek te ga ostavimo na papiru da upije višak masnoće. U lagano kipuću vodu dodamo malo soli i alkoholnog octa te u tome poširamo jaje.

U zdjelicu stavimo špek, na špek stavimo poširano jaje, zalijemo sve juhom i pospemo prženim listovima kadulje.