Sport i glazba
Glazba kao "legalna droga kojom povećavamo učinkovitost"
Uskočite u tenisice, stisnite play i provjerite kako 'legalna droga' djeluje na vas!
Vjerojatno nikada niste ušli u teretanu, a da u njoj ne trešti glasna glazba, niti se susreli s joggerima bez omiljenog rekvizita - slušalica. Glazba je dio svakodnevnog života, bilo da kuhate uz Beyonce, jadikujete uz Aerosmith, plešete uz J.Lo ili se budite uz AC/DC. Međutim, sportašima su omiljene melodije više od zabave i ugodne pozadine, piše she.hr
Od ambijentalne glazbe do energičnih ritmova, sve prolazi ovisno individualnim preferencijama. Prema nedavno provedenoj anketi na 184 studenta, najpopularnije vrste glazbe za vježbanje su hip-hop (27,7%), rock (24%) i pop (20,3%).
U posljednjem desetljeću broj istraživanja vezanih uz vježbanje i glazbu povećao se te su psiholozi unaprijedili vlastita znanja o tome kako glazba utječe na čovjeka tijekom fizičke aktivnosti.
Dobro je poznato da glazba podiže raspoloženje, a povećava i izdržljivost, odvraća misli od boli i smanjuje stres. Ljudi se prilikom vježbanja više fokusiraju na glazbu nego na napor koji doživljavaju dok vježbaju pa zato brže i duže trče, voze bicikle ili plivaju, a da toga nisu ni svjesni.
Čini se da glazba može djelovati poput metronoma i pomoći da se održi stalan ritam, smanje pogrešni koraci i potrošnja energije. Glazba može smanjiti percepciju samog intenziteta treninga za otprilike 10% za vrijeme srednje intenzivne aktivnosti.
U studiji iz 2012. godine sudionicima koji su vozili bicikle u ritmu glazbe je bilo potrebno sedam posto manje kisika u odnosu na one koji su vozili bicikle bez pozadinske glazbe. Sportski psiholog Costas Karageorghis sa Sveučilišta Brunel u Londonu kaže da o glazbi možemo razmišljati kao o 'legalnoj drogi kojom povećavamo učinkovitost'.
Prema njemu, postoje četiri faktora koja pridonose motivaciji koju bude pjesme: odgovor na ritam, muzikalnost, kulturološki utjecaji i asocijacije. Njegova su istraživanja pokazala kako vježbači koji treniraju s 30 do 70 posto kapaciteta srca vole glazbu koja sadrži između 90 i 120 udaraca u minuti, poput Michael Jacksonovog Thrillera.
No, kad dosegnu prag od 70 do 80 posto maksimalnog otkucaja srca, radije biraju glazbu između 120 i 150 udaraca u minuti, kao što je Viva La Vida od Coldplaya. Ukoliko želite složiti savršenu playlistu, glazbeni programi poput Winampa i iTunesa nude opciju sortiranja pjesma prema BPM-u, odnosno broju udaraca u minuti.
Posljednjih su godina istraživači i tvrtke eksperimentirali s novim načinima motiviranja vježbača putem aplikacija za 'pametne telefone' koje odabiru pjesme na temelju broja otkucaja srca vježbača, poput aplikacije Jog.fm kojom pomažu ljudima u pronalasku savršene glazbe za njihov individualni trening.
Uskočite u tenisice, stisnite play i provjerite kako 'legalna droga' djeluje na vas!
she.hr/eZd
Vezane vijesti
-
Novi album svjetske superzvijezde Adele, nazvan "30", popeo se na broj jedan i postao je najprodavaniji album godine, srušivši rekord nekada vrlo popularne švedske pop grupe Abbe, javlja u subotu BBC.
-
Kako bi vaš kardio trening i dalje bio učinkovit, te kako bi lakše i brže postigli svoje rezultate, potrebno je mijenjati kardio trening...
-
U isto vrijeme, raditi nešto samo za sebe znači uzeti kratki odmor
-
Glazbena knjižara Rockmark predstavlja 'Čemu služi ovaj gumb?', hrvatski prijevod svjetskog bestselera 'What Does This Button Do?', autobiografije pjevača Iron Maidena, Brucea Dickinsona.
Izdvojeno
-
Benkovac, Čakovec, Dubrovnik, Đakovo, Knin, Križevci, Krk, Sisak, Slavonski Brod, Šibenik, Zabok i Zadar će do 1. ožujka iduće godine plesati uz ritmove brojnih domaćih renomiranih, ali i nešto novijih izvođača!
-
Seljačka tržnica Zadarske županije slavi 11. rođendan i tim povodom najavila je program u subotu, 14. prosinca!
-
Iz zadarske Elektre stiže obavijest o privremenom prekidu u opskrbi električnom energijom zbog radova prema sljedećem rasporedu
-
Nezavisna kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske Marija Selak Raspudić podržala je u srijedu obrazovne radnike koji traže veće plaće, ustvrdivši da njihov položaj mora biti u centru politika, a na listu prioriteta uvrstila je i razvoj vojne znanosti i vojnog obrazovanja.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.