Mlađi ljudi su otporniji na toplinske udare, no osobito je važno da izbace alkohol tijekom vrućina jer i male količine mogu poremetiti način hlađenja tijela i potaknuti dehidraciju

Toplinski udar ne mora nastati kao odgovor na izravno izlaganje suncu. Može se pojaviti i pri sjedanju u vrući automobil, kod ljudi koji rade na suncu, u prostorijama bez klime, kampera koji su neoprezno postavili šator na sunce...

Tako da za opasnosti nisu potrebne paklene vrućine - čak i temperature od 30°C, kakve očekuju Hrvatsku tijekom vikenda, mogu biti opasne. Dodatna opasnost je velika vlaga u zraku tijekom sparina. U normalnim se uvjetima tijelo rashlađuje znojenjem, no ako su temperatura i vlaga vrlo visoki, tada znojenje nije dovoljno učinkovito.

Tijelo se pregrijava, mijenja se čak i kemijski sastav krvi pa unutarnji organi, uključujući mozak i bubrege, mogu pretrpjeti ozbiljna oštećenja. Mehanizam znojenja zakazuje, tijelo se ne može rashladiti te temperatura u roku od samo 10-15 minuta može narasti do 41°C. Prvi znakovi su vrtoglavica, mučnina i žeđ. Važno je što prije povući se sa sunca te ući u rashlađeni prostor.

Kasnije se pojavljuju visoka temperatura, crvena, vruća i suha koža, ubrzan puls, pulsirajuća glavobolja, vrtoglavica, mučnina, zbunjenost te nesvjestica. Osobu treba smjestiti u polusjedeći položaj, raskopčati odjeću te glavu i tijelo navlažiti hladnom vodom i pozvati liječnika. Svi su u opasnosti tijekom velikih vrućina, no osobito bi se morali čuvati stariji ljudi te srčani bolesnici.

Da biste izbjegli opasan toplinski udar i toplinsku iscrpljenost, tijekom velikih vrućina što više boravite u klimatiziranom prostoru i držite se hladovine. Pijte dovoljno tekućine, što znači najmanje od 1,5 do dvije litre vode ili voćnih sokova na dan.

Suhomesnati proizvodi crpe vodu iz tijela

Iako je zbog znojenja dobro jesti nešto više soli, obvezno se posavjetujte s liječnicima. No izbjegavajte suhomesnate proizvode jer se dugo probavljaju te potiču dehidraciju.

Već i malo alkohola remeti ‘osobnu klimu'

Mlađi ljudi su otporniji na toplinske udare, no osobito je važno da izbace alkohol tijekom vrućina jer i male količine mogu poremetiti način hlađenja tijela i potaknuti dehidraciju.

Tijekom velike vlage pojavljuje se osip

Toplinski osip nastaje zbog znojenja, a čest je u male djece, i to na vratu, prsima, preponama ili laktovima. Na osip se nikako ne preporučuje nanositi kremu nego dječji puder.

Voda i sprečava i liječi migrene

Toplinska iscrpljenost može nastati i nekoliko dana nakon izlaganja suncu, osobito ako se pije premalo vode.U najvećoj su opasnosti ljudi s povišenim krvnim tlakom i oni koji rade teške fizičke poslove na suncu poput građevinskih radnika. U slučaju toplinske iscrpljenosti najbolje se čim prije uputiti liječniku.

Osim umora, nakon vrućine prijete bolni toplinski grčevi koji nastaju zbog nedostatka soli u mišićima jer se pojačano izlučuju iz organizma znojenjem. Kako biste spriječili dehidraciju, grčeve i umor, u prehranu ubacite što više svježeg voća i povrća koji će dodatno opskrbiti organizam vodom. Izgubljenu sol i minerale koji se gube znojenjem mogu nadomjestiti napici za sportaše.

Pažljivo s hladnim oblozima na vratu - iako će olakšati vrućine, mogu "zbuniti" tijelo pa će se prestati hladiti iako je još pregrijano. Glavobolje i migrene mogu se pojaviti u bilo koje doba godine, no ljeti je povoda za nesnosne bolove u glavi ipak mnogo više. Ljeti "škiljimo", što izaziva naprezanje mišića lica i očiju, a time i glavobolju. Čuvajte se loših sunčanih naočala jer ne štite od UV zraka. Dobro je i nositi šešir širokog oboda ili kapu sa šiltom, no ona ne smije biti prečvrsto stegnuta zato što i to može potaknuti glavobolju. No glavobolja je i prvi simptom sunčanice, osobito ako ju prate umor, dezorijentiranost. Pod hitno potražite hlad, ali nemojte se naglo hladiti ledenim oblozima jer će samo pogoršati šok.

Ipak, najvažnije je piti dovoljno vode kako biste spriječili dehidraciju i znojili se (što je nužno da biste rashladili tijelo). Izbjegavajte velike količine gaziranih pića ili ledenog čaja jer oni sadrže kofein, koji može biti okidač za glavobolje i migrene. Ako baš ne možete bez kave, obvezno popijte barem tri dl vode.

Hranom do boljeg hlađenja

Kako biste olakšali hlađenje tijela, potrebno je jesti manje obroke te izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama i mastima. Također, preporučuje se nositi široka i svijetla odjeća te se valja zaštititi šeširom, kapom ili sunčanim naočalama.

Vjetar hladi, ali ubrzava dehidriranje

Jak vjetar dodatno isušuje kožu pa se pojačava rizik od dehidracije i toplinske iscrpljenosti, grčeva ili udara. Zrake sunca koje se odbijaju od vodene površine mora ili jezera dodatno prijete.

Ljeti su češći i teži artritis, ali i svađe

Visoka vlažnost može pogoršati artritis, a topli vjetar i kiša mogu uzrokovati migrenu. Nagle promjene tlaka prije oluje loše utječu na mozak te zagorčavaju život oboljelima od artritisa. Ekstremne vrućine mogu uzrokovati i razdražljivost.

Svaki dan barem osam čaša vode

Tekućinu ne pijte odjedanput nego u malim gutljajima kako ne biste izazvali povraćanje. Stručnjaci preporučuju 8-10 čaša vode na dan, uz dodatnu za svaki sat tjelesne aktivnosti.