Među povećanim brojem »ljetnih« zapljena i dalje je, istina, najprisutnija marihuana i hašiš

Sve brojniji partyji i turističko okružje na jadranskoj obali ljeti imaju i svoj mračniji trend - poplavu psihoaktivnih supstanci. Po podacima MUP-a, povećani broj zaplijena droge u ljetnim mjesecima već je svojevrsna tradicija, a taj trend ne jenjava ni nekoliko posljednjih godina.

U 2011. godini, primjerice, u lipnju je zabilježeno 663 zapljena da bi se taj broj popeo na 845 u srpnju i 908 u kolovozu. Prošle godine se broj zapljena iz lipnja - njih 551, praktički udvostručio u srpnju kad je zabilježena 1054 zapljena. Slična brojka ponovila se i u kolovozu, no iz policije poručuju da »nije riječ o posebno zabrinjavajućim trendovima«. Iako turistički »promet drogama« uistinu nije nikakva novost, ne treba sumnjati da će sve veći broj festivala i partija koji privlače mlađe posjetitelje iz cijelog svijeta doprinijeti jednom novom trendu koji je u Hrvatskoj uzeo maha tek posljednje dvije godine - pojavi tzv. novih sintetskih droga.

Ljetne zapljene

Među povećanim brojem »ljetnih« zapljena i dalje je, istina, najprisutnija marihuana i hašiš, no kako potvrđuju iz MUP-a, bilježi se i povećani broj sintetičkih droga - ponajviše amfetamina i MDMA i to »poglavito u turističkim središtima gdje se odvijaju ljetni festivali elektronske glazbe kao što su Zrće i Murter« - poručuju iz policije. A iako su amfetamini i MDMA, poznatiji i kao ecstasy, i dalje najpopularniji sintetički stimulansi novih generacija, upravo su njihovi uživaoci ujedno i najveći korisnici novih psihoaktivnih supstanci koje su posljednjih pet godina preplavile europsko tržište.

Ekspanzija sintetičkih droga poznatih kao »Legal highs«, čime se aludira da se novim kemijskim spojevima pokušavaju izbjeći zakonske posljedice, nije zaobišla ni Hrvatsku. Štoviše, sudeći prema nedavno objavljenim podacima Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja »Ivan Vučetić«, čini se da nove droge tek sad postaju sve primjetniji problem na području Hrvatske.

Nove droge

Novi psihoaktivni spojevi u Hrvatskoj su, naime, prvi put zabilježeni još 2005. godine - bile su to nepoznate tablete prepoznate kao klorofenilpiperazin. Supstanca poznata kao piperazin koja na organizam ima slično djelovanje kao ecstasy, pojavljivala se u policijskoj evidenciji sporadično sve do 2009. godine, kada su po prvi put zabilježene i zapljene derivata katinona, poznatog kao mefedron - jedne od »najpopularnijih« novih droga u Europi, stimulansa središnjeg živčanog sustava sličnog djelovanja kao metafetamin koji se u Europi prvi put pojavio tek godinu dana prije.

Te 2009. godine u Hrvatskoj su po prvi put zabilježeni i još neki »srodni« derivati katinona - p-fuoramfetamin, metilon i butilon. No dok se tada još radilo samo o sporadičnim slučajevima, već 2010. godine dolazi do ekspanzije novih droga i u Hrvatskoj - te je godine, naime, zabilježeno je čak 12 novih »psihoaktivnih« spojeva koji nisu bili evidentirani na listi ilegalnih droga.

Među njima, na hrvatskom su se tržištu te godine po prvi put pojavili i sintetski kanabinoidi, spojevi koji imitiraju učinak marihuane, tada poznati pod »maštovitim« imenima JWH-018, JWH-250, JWH-073, JWH-122. Našlo se tu i derivata fenetilamina, novih varijanti katinona i još ponekih »imitacija« amfetamina. Pojava novih droga nastavila se u sličnom tempu i u 2011. godini kad je na području Hrvatske zabilježeno čak 15 novih sintetskih droga, da bi ta brojka prošle godine pala na pet. Ove godine, međutim, trend rasta se nastavio, pa je samo u prvih šest mjeseci evidentirano 12 novih psihoaktivnih supstanci koje zbog brzine kojom se pojavljuju više »ne stignu« dobiti ni popularno »ulično« ime, već se na popisima navode samo kao kemijski spojevi.

Itekako poznate

Za većinu ovih novih droga ni na području Europe gdje su prisutne posljednjih desetak godina još uvijek nema pouzdanih podataka o posljedicama koje izazivaju u organizmu.

On-line istraživanje koje su tijekom 2011. i 2013. godine putem internet foruma na više od tisuću ispitanika proveli dr. sc. Valentina Kranželić i dr. sc. Dalibor Doležal s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta pokazalo je da su mladim Hrvatima nove droge itekako poznate. Najpoznatiji su im ketamin, mefedron, PCP i spice (popularno ime za vrstu sintetskih kanabinoida), a očito je da je u ove dvije godine »naraslo« i poznavanje nekih novih vrsta sintetskih katinona i kanabionida. Od ukupnog broja ispitanika, njih 13 posto potvrdilo je da je probalo neku od novih droga, a većina ih je nabavila preko prijatelja ili u »specijaliziranim trgovinama«. I u ovoj anketi vodeće mjesto po »popularnosti« zauzeli su sintetski kanabinoidi, pa ne čudi da upravo oni izazivaju i najveću zabrinutost stručnjaka.

- Oni imaju psihoaktivni učinak sličan učinku tetrahidrokanabinola (THC), vežući se (kao i THC) na kanabinoidne receptore u središnjem živčanom sustavu. U upotrebi se nalaze kraće vrijeme te nema dovoljno literaturnih podataka o njihovom farmakološkom djelovanju, metabolizmu i toksičnosti za ljude. Zna se da imaju iznimno dugo vrijeme poluraspada, što ukazuje na produženi psihoaktivni učinak. Pojavljuju se varijabilnosti u smjesama za pušenje, kako u vrsti kanabinoida tako i u njihovim udjelima, zbog toga se smatra da je opasnost od predoziranja sintetskim kanabinoidima veća nego THC-om, upozorili su stručnjaci Centra »Ivan Vučetić«.

Zanimljive podatke o dostupnosti droga u Hrvatskoj dalo je i istraživanje dr. sc. Dalibor Doležala i dr. sc. Anite Jandrić Nišević ostvareno u suradnji s više hrvatskih udruga koje provode program smanjenja štete i prevenciju ovisnosti, a u kojem su sudjelovali sami ovisnici.

Čini se tako da je najdostupnija droga u Hrvatskoj i dalje marihuana, za koju više od polovice ispitanika tvrdi da je može nabaviti u roku od dva ili čak sat vremena. Što se pak drugog derivata kanabisa tiče - hašiša, stvari su dijametralno drugačije i većina ispitanika čak ni ne zna kako bi i kada mogla doći do njega. Vrlo dostupan je i heroin do kojeg više od polovice ispitanika može doći u roku od najviše 8 sati, a poražavajući je da većina anketiranih može u istom roku doći i do metadona i suboxona, inače legalnih supstitucijskih lijekova koji bi trebali biti pod strogim nadzorom liječnika. Od više vrsta stimulansa, anketiranima je najlakše doći do amfetamina i kokaina, dok je ecstasy, čini se, sve manje »zanimljiv« na crnom tržištu.

NL/eZd