U razvijenim zemljama u zadnjih se 30 godina starost prvorotkinja povisila za četiri godine, što znači da su prvi puta majke poslije tridesete. U Velikoj Britaniji godišnje rađa 27.000 žena starijih od četrdeset godina, čak 50 posto više nego u zadnjem desetljeću. Talijanske žene imaju najvišu stopu kasnijih poroda u Europi, a u nas je prije dvije godine 16 posto žena rađalo nakon 35. U Indiji je nedavno rodila 70-godišnjakinja. Trijumf medicine ili silovanje prirode? Kakva je budućnost, zdravlje i intelektualna sposobnost djece žena koje bi im mogle biti bake?

Medicinu je studirala šest godina, zatim stažirala, dokazivala se na poslu, specijalizirala i doktorirala, a za dijete nikad vremena. Tek u četrdeset i drugoj je shvatila da joj otkucava biološki sat i zatrudnjela. Klasična priča o starijim majkama. U njenim godinama žene su nekada bile bake, a ona se sada bori s prvim dječjim plačem.

Žena iz naše priče jedna je od 992 Hrvatice koje su 2011. prvi puta rodile u petom desetljeću života, u dobi između 40 i 44 godine. Sretnice su one koje to mogu na prirodan način, a one kojima je potrebna potpomognuta oplodnja, mogu to pokušati na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje do navršene 42. godine.

Majčinstvo nakon tridesete

U razvijenim zemljama u zadnjih se 30 godina starost prvorotkinja povisila za četiri godine, što znači da se u najbogatijim zemljama žene najčešće odlučuju na majčinstvo tek nakon navršene tridesete. I u nas su žene između 35. i 39. u 2011. rodile 5.291 dijete, pa kada se pribroje one 992 bebe još starijih majki, u nas je bilo 6.333 ili čak 16 posto mama starijih od 35 godina. U Velikoj Britaniji godišnje rađa 27.000 žena starijih od četrdeset godina, čak 50 posto više nego u posljednjem desetljeću. Talijanske žene imaju najvišu stopu kasnijih poroda u Europi. I slavne glumice otkrivaju prave draži majčinstva poslije četrdesete. Selma Hayek, Julianne Moore, oskarovka Halle Berry i Nicole Kidman rodile su u 41, Monica Bellucci je postala drugi put majkom u 45. godini, u 45. je Jane Seymour rodila blizance, a Susan Sarandon jednoga sina u 42, a drugoga u 45.

Izazov majčinstva sve više briše dobne granice, a medicina ih produžava do besmisla, pa svako malo dopre vijest o graničnim slučajevima. Rumunjka Adriana Lliescu rodila je sa 66 godina, isto je bila stara i Španjolka Maria Carmen del Bousada, jedna je američka 62-godišnja prabaka postala mama. Indijka Rajo Devi rodila je u sedamdesetoj, nakon pola stoljeća braka sa 72-godišnjim suprugom, ali je umrla godinu i pol nakon poroda.

'Menopauza je samo neugodna popratna pojava s kojom izlazimo na kraj', izjavljuje talijanski specijalist za liječenje neplodnosti dr. Severino Antinori. Od osamdesetih, otkako se neplodnost liječi začećem in vitro, liječnici su obično odbijali žene starije od 40 godina, ali ne i danas kada je vijest o superstarim rodiljama odlična reklama za privatne klinike koje su im pomogle da pobijede prirodu.

Igraju li stariji roditelji protiv prirode?

Kažu da stariji roditelji igraju protiv prirode. Najbolje je rađati u dvadesetima, ali žene rađaju sve kasnije, iako znaju da im se plodnost smanjuje poslije tridesete, da je u zrelim godinama veća vjerojatnost komplikacija u trudnoći, naročito nakon 35. i da imaju veće šanse roditi dijete s genetskim poremećajima. Razlozi se znaju: duže školovanje žena, borba na tržištu rada ili borba za osnovne uvjete, od zaposlenosti do stana, kao u nas.

Ipak, sa Novog Zelanda stižu dobre vijesti za djecu sijedih majki. Tamo je grupa stručnjaka istraživala 277 mališana u dobi između tri i 10 godina, rođenih prirodnim putem nakon pune trudnoće. Mjerili su njihovu visinu i težinu te putem testova krvi predviđali njihov daljnji rast, a potom ih razvrstavali prema tome jesu li ih majke rodile u dvadesetima ili tridesetim godinama. Na njihovo iznenađenje, pokazalo se da su djeca starijih majki znatno viša i tanja, tj. da imaju znatno manje problema s prekomjernom težinom od djece mladih mama, pri čemu stariji roditelji nisu bili ni viši ni tanji od mlađih. Novozelandski istraživači za to nemaju objašnjenja, nego nagađaju da u starijih žena tijekom trudnoće nastaje drukčiji hormonalni miks nego kod mlađih.

Kakva je budućnost, zdravlje i intelektualna sposobnost djece starijih rodilja? Statistički gledano, češće rađaju djecu s genetskim poremećajima, u njih je opasnost od Downovog sindroma tri puta veća nego u mladih rodilja, dok istraživanje Kalifornijskog sveučilišta pokazuje da su i djeca starijih majki, ne samo starijih očeva, sklonija autizmu i poremećajima povezanim s njime, a do tog su zaključka došli na temelju desetogodišnjeg istraživanja gotovo pet milijuna poroda u ovoj saveznoj američkoj državi, u kojoj je zabilježen porast autizma za blizu 600 posto. Rizik od rađanja djeteta s autizmom povećavao se za 18 posto sa svakom godinom starosti majke. Drugim riječima, tvrde kalifornijski stručnjaci, 40-godišnja žena ili još starija ima više od 50 posto šanse za rađanje autističnog djeteta u usporedbi sa ženom starom između 25 i 29 godina. Neki stručnjaci predviđaju da bi, u izbjegavanju rizika, moglo doći do toga da žene u mladoj dobi počnu masovno zamrzavati jajne stanice i koristiti ih kasnije kada budu imale vremena i želje za dijete.

Je li odlaganje roditeljstva riskantna oduka?

Ovakva saznanja podsjećaju na to koliko je odlaganje roditeljstva odgovorna, pa i riskantna životna odluka. Svatko će razuman reći da je sebično i neodgovorno kada prabake poput 70-godišnje Indijke Raje Devi rađaju djecu, jer uloga majke ne završava, nego počinje rađanjem i trebala bi trajati barem dvadesetak godina.

Biti majka poslije četrdesete ipak ne znači samo rizik, nego i prednosti. U gomili istraživanja na tu temu, jedno od njih dokazuje da žene u reproduktivno poodmakloj dobi zbog svoje zrelosti i stabilnosti lakše prihvaćaju zahtjevnost roditeljstva i iskazuju više strpljenja i ostalih vrlina koje pogoduju razvoju djeteta. Za razliku od nekada, kada je vladala pučka formula 'mlada mama plus stariji tata jednako pametnije dijete', danas tvrde da su pametnija (ili obrazovanija) djeca starijih majki upravo stoga što im one posvećuju više vremena, imaju s njima više strpljenja, više cijene ulogu majke jer su do nje teže i kasnije došle, pa ne žale za propuštenim mladenačkim godinama provedenim u pelenama, te sa stečenim obrazovanjem i nagomilanim iskustvom imaju mnogo toga više za reći djetetu od mlade majke. Osim toga, životni je vijek sve duži, a žene sve duže ostaju mlade. A prednost je obostrana, jer Halle Berry kaže da je kćerkica u njoj probudila dijete i da s njome sve iznova upoznaje.

Ipak, uspoređujući vrijeme kada je u braku s Tomom Cruiseom u 25. usvojila dvoje djece s onim kasnijim, kada je na pragu petoga desetljeća postala biološka majka, Nicole Kidman kaže: 'Mislim da sada imam više strpljenja, ali manje fizičke snage. U dvadesetima skakućeš s djecom, budiš se bez problema i sve obavljaš na vrijeme. Danas sam više kod kuće. Imam više psihičke, ali mnogo manje fizičke snage.'