Ljetno računanje vremena počelo je noćas u 2 sata pomicanjem kazaljke za jedan sat unaprijed. Svrha ovog pomicanja sata je bolja usklađenost između sati dnevnog svjetla i radnog vremena kao i školske nastave.

Svrha ovog pomicanja sata je bolja usklađenost između sati dnevnog svjetla i radniog vremena kao i školske nastave. Vlade ga inače opravdavaju kao mjeru uštede energije obzirom da se tako omogućuje učinkovitije korištenje sunčevog svjetla tijekom ljetnih mjeseci.

Ipak, neki pobijaju ovu tezu. Tako je skupina istraživača procijenila da SAD pomicanje sata košta ogromnih 1,7 milijardi dolara na godinu.

Do tog su podatka došli pod pretpostavkom da je za pomicanje svih satova i uređaja potrebno izdvojiti 10 minuta. Riječ je o oportunitetnom trošku, odnosno vremenu koje su mogli bolje iskoristiti. Budući da je prosječna satnica u SAD-u 17,57 dolara, ispada da je trošak po osobi 2,93 dolara. Kada se to pomnoži s brojem stanovnika, dobije se iznos od oko 860 milijuna dolara dva puta godišnje.

Primijenimo li američki model računanja troška pomicanja sata na hrvatske prilike, dolazimo do podatka da Hrvate pomicanje sata stoji gotovo 43 milijuna kuna na godinu. Prosječna hrvatska satnica godinama se kreće oko 30 kuna, što znači da je 10 minuta posla, koliko potrošimo na mijenjanje satova i uređaja, ekvivalent od pet kuna, da smo to vrijeme iskoristili radeći. Umnoženo s brojem stanovnika, dolazimo do podatka da nas je ovo prebacivanje na ljetno računanje vremena stajalo 21,4 milijuna kuna.

jutarnji.hr