Mlijeko nikada nije bilo na lošijem glasu nego što je danas

Mlijeko nikada nije bilo na lošijem glasu nego što je danas. Desetljećima su nas učili da je riječ o zdravoj namirnici, a sada nam govore da su mlijeko i mliječni proizvodi zapravo štetni za ljudski organizam te da uzrokuju čitav niz zdravstvenih tegoba - od problema s probavom i ženskim reproduktivnim sustavom do problema s kožom.

 

Je li to istina ili je samo riječ o propagandi novog prehrambenog trenda? Naš sugovornik, nutricionist Nenad Bratković, koji u Hrvatskoj vodi Školu mršavljenja, navodi da nema isključivosti kada je riječ o hrani, posebno kada se raspravlja bez valjanih argumenata.

'Marketing prehrambene industrije, ali isto tako i marketing zdrave prehrane, vrlo često u svojim proglasima ili u kolajućim konspirativnim e-mailovima te reklamama iz konteksta izvuku jednu činjenicu i inzistiraju na njoj, bilo da je riječ o pozitivnom, bilo o negativnom aspektu prikazivanja namirnica i zakonitostima prehrane. Slično je i s mlijekom', ističe Bratković.

Dodaje da nijedna krajnost nikada nije dobra: 'S jedne strane, uvjeravanje široke populacije u to da je kalcij najbolje ili jedino najbolje konzumirati iz mlijeka - ne stoji. S druge pak strane, ocrnjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda dovodi do paranoje u prehrani i ortoreksičnih poremećaja. Zato činjenice treba sagledati objektivno.'

Dugo godina su nas učili da tri čaše mlijeka dnevno čuvaju kosti od osteoporoze. No kako kaže naš sugovornik, sagledamo li činjenice objektivno, mlijeko i mliječni proizvodi nisu jedine namirnice koje drže monopol nad kalcijem. Dodaje i da mlijeko ne odgovara svima jer su neki ljudi osjetljivi na njegove sastojke.

'Mlijeko i mliječni proizvodi mogu biti alergen u prehrani, pri čemu govorimo o imunološkim reakcijama određenog tipa na proteine mlijeka, odnosno frakcije sirutke. Intolerancija na laktozu posebna je problematika i nema veze s imunološkom reakcijom, već enzimskom neaktivnošću u probavi. Alergije na proteine mlijeka najčešće su prisutne u dječjoj dobi', pojašnjava Bratković.

Ističe da se ne treba u potpunosti odreći svih mliječnih proizvoda ako za to ne postoji indikacija. Naime probiotički jogurti koji sadrže visokovrijedne bifidobakterije i laktobacile važni su za očuvanje zdravlja. 'No to opet ne znači da vegetarijanci ne mogu imati zdravu prehranu i bez konzumacije mliječnih proizvoda. Primjerice fermentirani sojini proizvodi ili kiseli kupus dobar su izvor probiotičkih bakterija', naglašava naš sugovornik.

Mlijeko može uzrokovati probavne tegobe

Posljednjih godina mlijeko se spominje i kao uzročnik raznih probavnih problema, ali i kao krivac za hormonalnu neravnotežu koja pak dovodi do problema sa ženskim reproduktivnim sustavom. No Bratković napominje da mlijeko zasigurno nije jedini krivac za to.

'Danas govorimo o čitavom nizu okolišnih čimbenika iz prehrane koji su doveli do silnog porasta bolesti. Počevši od ambalaže, konzumacije proupalnih masti kao što su transmasti, pretjerane konzumacije ugljikohidrata i dodanih šećera te isključivog unosa žitarica koje obiluju glutenom, nedostatnim unosom omega-3 masnih kiselina.... Budući da je broj imunološki posredovanih bolesti u porastu, neka istraživanja dovode u vezu autoimune bolesti s konzumacijom mlijeka i mliječnih proizvoda, glutena, nedostatnim unosom vitamina D i omege-3... Priča je zapravo puno šira', navodi Bratković.

Ništa nije dobro konzumirati u pretjeranim količinama, pa tako ni mlijeko. To posebno vrijedi za ljude koji imaju blage ili nešto intenzivnije reakcije na mlijeko i mliječne proizvode, a neki nisu ni svjesni toga.

'Osobno u svojoj praksi rada s ljudima u nutricionističkom savjetovalištu nerijetko eliminiram mlijeko i mliječne proizvode iz prehrane. Dermatitis, hormonalni poremećaji, poremećaji iz autističnog spektra - samo su neke indikacije za njegovo eliminiranje iz prehrane', kaže naš sugovornik.

Navodi da postoji tzv. sindrom enterokolitisa s odgođenim djelovanjem, pri čemu je reakcija na jednu hranu posredovana okidačem koji je konzumiran satima prije. Nerijetko je to upravo mlijeko.

'Sve intenzivnije procesuiranje mlijeka i mliječnih proizvoda te podvrgavanje visokim temperaturama mijenja njegova biokemijska i imunološka svojstva nakon ingestije. Zdravstvena sigurnost hrane, pa tako i mlijeka i mliječnih proizvoda, na prvome je mjestu i zbog toga se mlijeko mora i treba toplinski tretirati. Uz to, govorimo i o eventualnim reziduama antibiotika u mlijeku, što zakonski mora biti unutar granica. No to ne znači da mlijeko ne može biti dobra namirnica. Ali opet, nije za svakoga', naglašava Bratković.

Postoje brojne zamjene za mlijeko

Nakon mnoštva informacija koje prosječnom čovjeku djeluju zbunjujuće logički se nameće pitanje koje je onda mliječne proizvode dobro konzumirati, a koje treba izbjegavati.

'Ako osoba želi konzumirati mlijeko, tada treba dati prednost svježim mliječnim proizvodima, a ne trajnima, tretiranima na ultravisokim temperaturama. Treba izbjegavati voćne jogurte, punomasne mliječne proizvode poput masnih sireva i vrhnja... S druge pak strane, maslac treba imati prednost nad margarinom kod pripreme kolača i sličnih jela. Probiotičke jogurte koji sadrže visokovrijedne bifidobakterije i laktobacile može se konzumirati ako osoba nije vegetarijanac', savjetuje poznati hrvatski nutricionist.

Oni pak koji su primijetili da im mlijeko smeta mogu ga zamijeniti nekim drugim namirnicama. Postoje biljni napitci poput sojinog mlijeka, najsličnijeg kravljem mlijeku prema proteinskom sadržaju. Dobra zamjena mogu biti i napitci poput zobenog, kokosovog, lješnjakovog, rižinog...

'Kontrakcija mišića, rad srčanog mišića i regulacija krvnog tlaka, prijenos živčanih impulsa, pravilna funkcija i homeostaza kostiju bili bi nemogući bez kalcija. On se ne sintetizira sam u tijelu, unosimo ga prehranom i za prosječnu zdravu odraslu osobu preporučeni dnevni unos iznosi 1000 mg. Za vegetarijance postoje vrlo dobri prehrambeni izvori kalcija - šalica raštike (kuhana na pari) sadrži otprilike jednako kalcija kao i jednaka količina mlijeka. Slično vrijedi i za brokulu i kelj, izvanredne izvore kalcija', napominje naš sugovornik.

Za vegetarijance je dobar izvor kalcija tofu i to serviranje od pola šalice, ali i bademi, jer 20-ak badema prosječne veličine sadrži više od 70 miligrama kalcija. Bratković savjetuje i konzumiranje sezama koji obiluje kalcijem - svega 30 grama sezama sadrži 300 miligrama kalcija.

'Za osobe koje zbog zdravstvenih tegoba moraju izbjegavati unos mlijeka i mliječnih proizvoda preporučeni dnevni unos može se namaknuti i iz sardina s kostima, također izvanrednog izvora kalcija. Spomenuti biljni napitci obogaćeni su kalcijem i nekim vitaminima koje prirodno ne sadrže iako su siromašni proteinima, osim iznimno sojinog napitka', poručuje Bratković.