Pozitivne izjave imaju isti učinak kao i pozitivne misli - mogu povećati motivaciju, ustrajnost i izdržljivost. Bitno je da ih sami pronađete i vjerujete u njih, otkriva sportski psiholog Anđelko Botica.

 

Pričanje sa samim sobom, pokazuju studije, pomoći će vam da vježbate dulje.

Pomognite si pitanjima: "Mogu li pronaći nešto za motivaciju" ili "Što trebam raditi da ovaj trening završim sa zadovoljstvom", a odgovore iskoristite kao afirmativne rečenice koje ćete si ponavljati tijekom treninga. 

- Kao mali eksperiment, možete za težih dijelova u treningu, umjesto da razmišljate kako vam je teško ili kad će ova vježba završiti, iskoristiti afirmativnu rečenicu ‘brže, više, jače' - savjetuje Botica.

Prisjetite se dobrih treninga koje ste odradili. Iako ste možda ponekad toliko umorni da vam se ne da vježbati, usredotočite se na prvi korak. Zagrijte se i krenite...

Vježbamo li ljutiti, pod stresom ili drugom intenzivnom emocijom, povećavamo vjerojatnost od sportske ozljede. Za uživanje u treningu potrebna je minimalna psihička priprema koja podrazumijeva posvećenost ciljevima i izolaciju od svakodnevnih problema. 

 

- Negativne misli izazivaju loše osjećaje, a oni negativno utječu na našu izvedbu i troše energiju. Pokušavamo li blokirati misli, one postaju sve jače i sve nas više ometaju. Zato je važno biti svjestan negativnih emocija i misli koje su dovele do njih - kaže Botica.

Ako vam nedostaje motivacije, pronađite i protivnika, onoga mišićavog susjeda iz teretane što vam nabija komplekse. Neka vam cilj bude dostići ga. Rivalitet tjera prema naprijed.

Na kraju uvijek stiže nagrada

Nezadovoljstvo može poremetiti fokus, ali ako unatoč lošem raspoloženju odradimo odličan trening, tada ćemo se i "ispuhati" te osjećati bolje, kaže Botica.

Nemojte se osuđivati

Ne odradimo li trening kako smo zamislili, treba analizirati je li krivac umor, loša koncentracija, visoki ciljevi ili premalo vremena.