Ovo nije loša navika psa, ovo je vapaj organizma za zdravom hranom bogatom svim neophodnim hranjivim sastojcima

Često nas ljudi pitaju zašto njihovo štene ili pas jede izmet, najčešće vlastiti, a rjeđe drugih životinja. Takvo ponašanje životinja ima određeni uzrok, može biti i prirodno ponašanje životinja koje mi ljudi ne prihvaćamo, a ni za samu životinju nije higijenski, piše portal zoe.hr

Koprofagija je pojava kada životinja jede izmet (feces). Naziv dolazi od grčke riječi copros, što znači izmet, te phagein što znači jesti. Razlikujemo nekoliko oblika koprofagije:

autokoprofagija kada pas jede vlastiti izmet,
alokoprofagija kada pas jede izmet drugih pasa,
heterofagija kada pas jede izmet dugih vrsta životinja (najčešće mačke ili biljojeda).

Koji je uzrok pojavi koprofagije kod pasa i zašto se kod nekih pasa razvije takvo ponašanje?

Koprofagija je prema tvrdnji veterinarskih stručnjaka (Erik Hofmeister, Melinda Cumming i Cheryl Dhein), jedan od oblika ponašanja pasa koji nije u potpunosti istražen. Postoji nekoliko različitih hipoteza, ali ni jedna nije dokazana.

Pojedini stručnjaci tvrde da je koprofagija najčešće posljedica neodgovarajuće hranidbe i loše kvalitete hrane. To znači da je pas zapravo gladan jer mu nije dostupna odgovarajuća hrana koja može zadovoljiti sve njegove energetske potrebe. Često se ljubimci hrane neodgovarajućom hranom koja je siromašna hranjivim sastojcima ili se hrane hranom koja nije primjerena odgovarajućoj pasmini i/ili dobi psa, kao ni njegovim svakodnevnim aktivnostima.

Naime, kada se pas hrani hranom slabije ili čak loše kvalitete, tada njegov organizam neprestano gladuje i pas jede velike količine hrane kako bi zadovoljio svoje potrebe. Usprkos tome, organizam psa žudi za hranjivim sastojcima. Budući da pas jede velike količine hrane, veliki dio hrane prolazi probavnim sustavom neprobavljen. Stoga feces psa ima vrlo sličan miris hrani koju on svakodnevno jede, pa pas nastoji još jednom "pojesti" i tu hranu.

Ovo nije loša navika psa, ovo je vapaj organizma za zdravom hranom bogatom svim neophodnim hranjivim sastojcima.

Poznato je da vukovi i kojoti jedu izmet u razdobljima kada hrane nema dovoljno. Na sreću, koprofagija ipak nije učestala posljedica neodgovarajuće i nedostatne hranidbe. Kada pas jede izmet drugih životinja, tada on traži neophodne minerale koje ne dobiva u svojim svakodnevnim obrocima, jer je njegova hrana siromašna i ne može zadovoljiti sve njegove potrebe.

Ako pas jede izmet biljojeda (npr. konja, kunića ili jelena), tada je to najčešće znak nedostatka vitamina B-kompleksa. Izmet biljojeda bogat je upravo vitaminima iz skupine B-kompleksa.

Međutim, koprofagija se može javiti kao posljedica dosade, samoće, stresa ili anksioznosti (straha).

Psi koji se drže u malom prostoru i čije je kretanje bitno ograničeno, psi koji su na lancu i sl. mogu razviti takvo ponašanje jer nastoje očistiti svoj prostor ili se žele malo "zabaviti". Vlasniku je to znak da psu mora omogućiti mnogo veći prostor i svakodnevno mnogo kretanja, igre i zabave. Psi koji potječu iz utočišta često imaju naviku jesti izmet, što je najčešće posljedica stresa.

Pojedine pasmine pasa imaju određeni instinkt i uvijek vole nešto nositi u ustima. Ako pas uzima feces u usta i nosi ga uokolo, to je znak da treba mnogo više mentalne stimulacije i interakcije s vlasnikom, više kretanja i igre.

Koprofagija se kod štenadi može javiti i radi njihove velike radoznalosti kada nastoje sve probati i pojesti, ako je moguće. Pas koji boravi izvan kuće u zatvorenom ili ograđenom prostoru gdje se gomila njegov izmet, može početi jesti vlastiti izmet jer želi očistiti svoje područje. U takvim slučajevima vlasnik mora redovito čistiti prostor u kojem pas boravi; preporučuje se ukloniti izmet odmah nakon defekacije.

Kod pojedinih pasa koprofagija je posljedica emotivnog stresa kada je životinja duže vrijeme ostavljena sama ili kada dugo vremena sama boravi u malom, skučenom prostoru.

Crijevni paraziti također mogu biti uzrok koprofagije jer oduzimaju hranjive sastojke životinji koja radi toga "gladuje". Na sreću, to se javlja rjeđe, odnosno samo u slučajevima teške parazitarne infestacije.

Dr. Adrew Jones ističe da kod odraslih pasa pojava koprofagije može biti posljedica dijabetesa, oboljenja štitne žlijezde ili Cushingovog sindroma.Nadalje, koprofagija se javlja i u slučajevima ozbiljnijeg poremećaja u funkciji gušterače (najčešće insuficijencija pankreasa) ili crijeva, kao i u slučajevima težeg oblika malnutricije (pothranjenosti). Pojedini lijekovi poput steroida također mogu uzrokovati pojavu koprofagije.

Dijetalna hrana sa smanjenim udjelom kalorija, npr. redukcijska dijeta u svrhu smanjenja težine, može uzrokovati pojavu koprofagije ako nije visoke kvalitete i uravnotežena.

U slučajevima kada pas živi u kući i vlasnik ga kažnjava radi vršenja nužde u stanu, tada pas počne jesti vlastiti izmet kako bi sakrio "dokaze" i tako izbjegao kaznu. Psi koji žive u kući često imaju osjećaj da ne mogu zadržati defekaciju.

Postoji tvrdnja, da ne kažemo mit, kako pas vrši nuždu u kući radi inata. Inat ili prkos svojstven je ljudima, a ne psima. U ovom slučaju potrebna je veća pažnja vlasnika, strpljenje i obuka psa, a ne kažnjavanje. Potrebno je napomenuti da defekacija u kući može također biti znak nekog oboljenja ili poremećaja, uzrok mogu biti i crijevni paraziti, pa je potrebno psa odvesti na pregled i posavjetovati se s doktorom veterinarske medicine.

Kuja koja ima štenad može jesti njihov izmet - to je nasljeđe prirodnog instinkta kada ona želi sakriti sve dokaze o postojanju mladunčadi kako bi ih sačuvala od predatora.

Za mladunčad nije ništa neuobičajeno da probaju vlastiti izmet. Pojedini znanstvenici čak tvrde da pojedini sastojci iz izmeta mogu pozitivno stimulirati mozak i imunološki sustav kod mladih životinja. Usprkos tome, pozitivan učinak jedenja vlastitoga izmeta daleko je ispod mogućih negativnih učinaka i zdravstvenih rizika.

Prevencija jedenja izmeta najbolje je rješenje. Nemojte nikada dozvoliti da štene razvije takvu naviku.

Moguća rješenja

- Promjena hrane se preporučuje kao moguće rješenje problema. Vlasnik se mora savjetovati s doktorom veterinarske medicine o najboljem izboru hrane za njegovog ljubimca ovisno o dobi, pasmini i mogućem zdravstvenom problemu.
- Psu koji ima povećani apetit i traži hranu može se dati malo više hrane, ali ona mora biti kvalitetna i mora sadržavati sve potrebne hranjive tvari - hrana mora zadovoljiti sve nutritivne potrebe psa s obzirom na njegovu dob, pasminu i aktivnost.
- Preporučuje se odvesti psa na pregled budući da koprofagija može biti uzrokovana parazitima ili nekim drugim oboljenjem.
- Najbolje je da vlasnik odmah ukloni izmet nakon defekacije, jer se na taj način onemogućuje psa da jede izmet, pa se tako onemogućuje i njegova "loša" navika.
- Vlasniku se savjetuje voditi psa na uzici, jer tako može kontrolirati njegovo kretanje i namjere - može spriječiti psa da njuši i pojede vlastiti izmet uz riječi: "Ostavi to!" Psa je potrebno uvijek nagraditi ukusnom nagradom (poslasticom) kada posluša vlasnika. 
- Preporučuje se pažnju psa odmah usmjeriti na neku aktivnost.
- U sprječavanju ove loše navike kod psa bitna je dobra interakcija psa s vlasnikom! Naime, kada postoji dobra interakcija, tada pas neće "istraživati" vlastiti izmet i neće ga pojesti.
- Pas kod kojeg postoji problem defekacije u kući, svakako treba pomoć vlasnika: pas mora svakodnevno imati točno određeno vrijeme hranjenja i odlaska u šetnju, gdje će moći obaviti nuždu. Pas treba pažnju vlasnika i dobar odgoj, no nikada se psa ne smije kažnjavati jer kažnjavanje može znatno pogoršati problem (posljedica može biti pojava anksioznosti s pojavom agresivnosti).
- Nadalje, potrebno je znati da štenad ne može zadržati izmet duže vrijeme - prosječno između jedan i tri sata! Potrebno je znati da pas nikada neće urinirati i defecirati u prostoru u kojem boravi - to se posebno odnosi na pse koji se drže u ograđenom prostoru, bez obzira je li to u kući ili stanu, ili vani. Odraslog psa ne smije se ostaviti samog duže od 5-6 sati. Također se ne preporučuje držanje odraslog psa u malom, ograđenom prostoru u kući ili stanu.
- Neke od preporuka vlasnicima su da izmet psa odmah posipaju s nekom tvari, npr. ljutim umakom od čilija i sl., ili sokom od limuna što bi trebalo odvratiti psa od namjere da pojede vlastiti izmet. Međutim, veterinarski stručnjaci upozoravaju vlasnike da to ne čine, jer neki psi mogu unatoč tome pojesti izmet, a posljedice mogu biti ozbiljne. Štoviše, postoje podatci da su neki psi čak postali pravi ovisnici o ljutom umaku "Tabasco".