Stres i tjeskoba, bilo da ih izaziva nešto izvana ili naše misli i osjećaji, ubijaju stanice mozga te sprečavaju rast novih onemogućavajući tako razvoj cijelog mozga. Stres zapravo dovodi do poremećaja hormona i neuroprijenosnika (neurotransmitera) u mozgu, koji zatim uzrokuju smetnje drugih organa ako stres traje dugo i nema prijeko potrebnog opuštanja organizma. 

 

Prema istraživanju Sveučilišta Yale, uz stres je u tijelu prisutan protein koji isključuje sposobnost mozga da stvara nove sinapse (živčane spojeve kojima se razmjenjuju informacije) što dovodi do gubitka mase, odnosno smanjenja prefrontalnoga korteksa - dijela mozga koji je ključan za odlučivanje. 

Zato odlučivanje pod stresom i nije najbolja opcija. Skupljanje mozga dovodi se i u vezu s Alzheimerovom bolesti.

- Stres može biti akutan ili stalan. Ako je akutan, tada je najčešće i vrlo intenzivan, ali ne znači da mora biti dugotrajan. Tijekom stresa dolazi do pojačanog lučenja nekih zaštitnih hormona koji uzrokuju, primjerice, hiperglikemiju (povišenu koncentraciju glukoze u krvi) koja je potrebna mozgu, srcu i mišićima da nastave raditi, a koja ne bi smjela biti zakočena stresom. Kod kroničnog stresa problem je dugotrajan pa u mozgu dolazi do promjena koje uzrokuju funkcionalne poremećaje u radu organizma, no u toj fazi više nije moguće kompenzirati stres. Tako osoba pod stresom može dobiti ulkus na želucu (čir), dijabetes, poremećaj srčane akcije ili anksizno-depresivno oboljeti - objašnjava neurolog doc. dr. sc. Hrvoje Hećimović. 

No to nije sve jer su popratna pojava stresa i snažne glavobolje, bol u vratu, a povećani rizik od razvoja osteoporoze, bol u ramenima i leđima neke su od posljedica koje stres ostavlja na mišićno-koštani sustav.

- Najlakše je prepoznati simptome stresa poput poremećaja menstrualnog ciklusa, promjena na koži - pogoršanje alergijskih promjena, seboreje, psorijaze, povišenoga krvnog tlaka, raznih blažih psihičkih simptoma. Tu su još i opadanje kose u obliku kruga te napadaji panike. Grčkom šahistu je tako prije svake partije šaha počeo curiti nos i neprestano je kihao. Neki ljudi idu češće mokriti. Možda je jedna od najneugodnijih posljedica stresa proljev jer onemogućava ljude u normalnom radu - kaže dr. Tanja Pekez Pavliško. 

- Mišići se grče kod kroničnog stresa, što nije dobro jer je to odraz posebno napete psihe, no fizički se to primijeti kao bol u mišićima koji nastaje zbog hipoksije u njima. Tada dolazi do grčenja mišića i krvih žila u tim mišićima, a smanjeni dotok krvi i kisika uzrokuje njihovu bolnost i nelagodu - objašnjava neurolog Hećimović.

Stručnjaci govore da je velik dio rješenja protiv stresa u načinu razmišljanja. Kao što postoje poticajne misli, tako postoje i destruktivne, a na vama je da se trudite da one većinom budu pozitivne. Neka one postanu vaš primarni način razmišljanja. A kako se najbolje opustiti?

- Svatko ima svoj način. Svakako se savjetuje da se izbjegnu stresne situacije koliko je to moguće. Potrebno je redovito jesti i piti dovoljno tekućine. Bitna je šetnja na svježem zraku te biti okružen obitelji i prijateljima s kojima se stresna situacija može podijeliti. A uvijek se možete obratiti i liječniku - zaključuje dr. Hećimović. 

Važna životna lekcija: nauči kako da te situacija ne ‘pojede' i dulje ćeš živjeti 

Način na koji percipirate stres utječe na vaše zdravlje. Ljudi koji su u stresnim situacijama pronašli šansu za napredak i rast obično izbjegavaju stresne simptome i tada stres postaje korisna aktivnost. Neki istraživači čak tvrde kako blagi stres produljuje život.

Povremeni i trenutačni stres ima i dobre strane: Smanjuje rizik od nekih bolesti 

Blag i kratkotrajan stres nekad nije loš jer ubrzava proces oporavka, pa je logično pretpostaviti kako ujedno usporava starenje, objašnjava profesor Edward Masoro iz Teksasa. Akutni kratkotrajni stres povezuje se i sa smanjenim rizikom od dijabetesa, bolesti srca, raka i Alzheimerove bolesti.

Kad stresirani mozak poludi, aktivira i centar za svrbež

U stresnim stanjima odrasli muškarci češće gube sluh ili im zvoni u ušima jer se zbog stresa luče hormoni koji štetno djeluju na kohlearne receptore u uhu. Isto tako, radite li "kao magarac" bez odmora, u mozgu se može aktivirati centar za svrbež, pa učestalo češkanje po tijelu ili vlasištu može izazvati osipe i druge kožne bolesti. 

Riskirate slabiji imunitet pa i kronične bolesti

Predug je popis fizičkih simptoma kojima je uzrok stres. On može imati presudan utjecaj na ishod borbe protiv kancerogenih oboljenja, kontinuirano oslabljivati imunološki sustav i srčani mišić, povećati rizik od moždanog udara te rizik od ostalih kroničnih oboljenja. Djeca koja prožive neku stresnu situaciju, znanstveno je dokazano, brže stare.