Kutjevo i kutjevačka vina, simbol hrvatske vinske kulture, donose nam jedno sasvim novo iskustvo

Kutjevački podrumi posljednjih su dana bili na turneji po Dalmaciji kako bi predstavili nove berbe svojih vina. Nakon Makarske, Splita i Trogira, na red je stigao i Zadar, točnije zadarski restoran "Riva Dalmacija".

Osam stoljeća tradicije - Kutjevo i kutjevačka vina, simbol hrvatske vinske kulture, čiji počeci sežu u davnu 1232. godinu, donose nam jedno sasvim novo iskustvo: tradicionalnu proizvodnju najkvalitetnijih vina oplemenjenu najmodernijim tehnološkim dostignućima 21. stoljeća

Uz finu Dalmatinsku gozbu i prikladne gastronomske specijalitete, Kutjevački podrumi predstavili su nove berbe: GRAŠEVINA VRHUNSKA, GRAŠEVINA DE GOTHO, GRAŠEVINA TURKOVIĆ, KUTJEVAČKI ROSE I PINOT CRNI!

Vina su nam ovom prilikom predstavili enolog vinarije Kutjevo, Ivan Marinclin, i sommelier Dragan Humski.

"Stigli smo pružiti vam ruku prijateljstva, nastojati se malo približiti vašim stavovima o vinu, te ispričati vam o berbi 2014. godine za sve vas poslovne ljude", rekao je uvodno  Dragan Humski.

Berba 2014.

"Berba 2014. bila je vrlo teška godina. Kako je uklopiti u sustav potrošnje? Što potrošač ovdje traži? Pa svakako svježinu jer slijedi nam ljetno vrijeme, traže se osvježavajuća, lakša, lepršavija vina. Da imaju jednu zavodljivost, i miris i okus, da nisu preskupa, da se slažu s jelima, ...", nastavio je.

Godina 2014. godina je najboljih položaja jer samo na najboljim položajima se moglo dati ono vrhunsko vino. Zatim - godina je novoga. Enolog je morao intervenirati da bi složenijom tehnologijom postigao više mirisa i okusa. Također, 2014. je godina Graševine, s obzirom da je ona i glavna sorta Kutjevačkih podruma.

Graševina je vrlo zahvalna sorta koja i u lošim godinama dosta dobro daje, stoga i enolozi vole raditi s graševinom. S druge strane, sva su vina Kutjevačkih podruma prekrivena s jednom svježinom, što je važno za ljetno vrijeme, ali mirisi i okusi su različiti.

Degustacija  - kutjevački Rosé, graševina Vrhunska, graševina Turković i graševina De Gotho

Kao prvo vino za degustaciju - stigao nam je Rose koji se divno uklopio uz hladno predjelo (plata pršuta i sira, uz paštetu od tune, kuhana jaja, šparoge, slane srdele i marinirane inćune).

"Od Rosea uvijek tražimo esenciju, nježnu voćnost i svježinu. Diči ga malina, jagoda i crveno bobičasto voće, okus svjež, zaokružen s voćnim notama, lakšeg ljetnog okusa i mirisa", objasnio je Humski. Rađen je od tri sorte, većinom je Frankovka, zatim Zweigelt i malo pikantnosti daje Cabernet Sauvignon.

Drugo vino degustacije bila je Vrhunska graševina, izraženijeg cvjetnog i voćnog (limun i jabuka). Skladnog je i čvrstog okusa,  primjerene kiselosti i blage gorkosti.

"Vrhunska graševina je vrhunsko vino berbe 2014. Na miris da je cvjetnija no što ste inače navikli, poput cvijeća u proljeće. Miris obiluje  voćnim izrazom, dosta svježa poput citrusnog voća, jabuke. Na okus ćete osjetiti kao da stalno igraju i nadmeću se Barcelona i Real, ili Zadar i Hajduk", našalio se sommelier Humski. "Vrhunska graševina  je uvijek pitka, gutljaj vuče gutljaj, uvijek je emotivna, uz ju je dobro prijateljevati, zapjevati, zaljubiti se,... a oni koji su morali, lakše su se uz nju i rastali."

Sljedeće vino po redu, uz glavno jelo (janjetinu, ražnjiće od tri vrsta mesa u slatkom/slanom umaku, uz salatu i rižu) te desert (cheesecake s preljevom od borovnica) bila je graševina Turković.

Prepoznatljiva po svom voćnom okusu, podsjeća na dozrelu krušku i marelicu te vinogradarsku breskvu. Slasnog je i pojačanog okusa, ali uz dovoljno svježine, ispričao nam je sommelier Drago Humski.

"Graševina Turković - sorta ista kao prethodna, a različitosti su tako čudne. Ovo je jedna malo kasnija berba i želja je bila da bude blage slatkoće. Nema one svježe sočne jabuke, niti proljeća kao kod Vrhunske graševine jer ovo je već zrelija jesen. Malo podsjeća na krušku, dunju, ima dosta svježine kako bi bilo pitko. Dok je ispijate, osjetit ćete puni okus dozreloga voća."

Četvrto vino po redu, uz platu sira s maslinovim uljem, bila je Graševina De Gotho.

Mirisom podsjeća na prženi badem, karamel, vaniliju, marelicu, bagrem i sušeno sijeno. Bogatog je okusa, dozrelog, potpuno skladnog, smirenog i svilenkastog. Blage je gorkosti i primjerene svježine. "De Gotho graševina, večeras uz sirnu platu, uvijek je zasitna, malo jača. Barikirana, u svježoj bačvici slavonskog hrasta, okusa  karamele, malo drvenih nota i vanilije,...  uz notu prženosti (badem, tanini,...)."

Peto, ujedno i posljednje vino, nove berbe Kutjevačkih podruma je Pinot crni. Mirisom podsjeća na zrelu kupinu, višnju i šljivu, potom pomalo cvjetan na ljubičicu. Vrlo delikatan. Okus skladan, gorkast, svjež, pitak, srednjeg trajanja, toplog alkohola

U sklopu degustacije, obratio nam se i enolog vinarije Kutjevo, Ivan Marinclin.

O berbi 2014. je potvrdio riječi sommeliera Drage Humskog. "Bila je vrlo zahtjevna godina, ne samo u enološkom djelu gdje smo zbilja dali svoj obol da unaprijedimo ta vina i da ih podignemo na jedan viši nivo, već je bila jako zahtjevna i u vinogradarskom segmentu. Naši stručnjaci su odradili vrhusnki posao i spasili smo berbu. Prvenstveno smo se borili protiv truleži jer je godina bila dosta kišna, ali uspjeli smo izvući da trulo grožđe uopće ne uđe u vinariju", kazao je Marinclin.

Što se tiče vina koje ćemo vam prezentirati, pažnja se usmjerava na graševinu, nastavio je.

"Ovo je godina graševine jer je ove godine dala najbolje rezultate i to na našim najboljim položajima. Unutar njih, uspjeli smo odraditi naša tri najjača brenda: Vrhunsku graševinu, graševinu Turković i De Gotho. Što se tiče samih vina, ove godine istaknuta je svježina, aromatika, a na dijelu smo morali puno raditi kako bi zaokružili to troje u jedno."

Vrhunska graševina je svježa, mlada, lepršava. To je jedno moderno vino koje se ne traži samo kod nas već i u svim dijelovima Europe - od Engleske do Austrije. Graševina Turković je jedna ozbiljnija, kasna berba koja ima ostatak šećera u sebi, privlačno i kompleksnije vino snažnijeg tijela.

Graševina de Gotho ima ton drveta barriquea. 40-tak % te graševine odradilo je u barriqueu, ostatak je bio u inoksu. Nakon fermentacije se sve kupažiralo te smo tražili idealan omjer da se sve to lagano popuni kako u konačnici ne bi bilo da se drvo osjeti u vinu već da se osjeti vino u drvetu, zaključio je Marinclin.