U subotu 1. lipnja 2024. godine od 10 do 12 h na Gradskom trgu, folklorna skupina Silba predstavlja sibenski tanac, tradicijski ples otoka Silbe. Sibenski tanac ima svojstvo zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra od 2017. godine.

Etno dani Zadarske županije 2024. objedinjuju međužupanijsku, međugradsku i međuinstitucionalnu suradnju. 

Program se  nastavlja Etno šušurom 2024. kojim predstavljamo  Programe zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara područja sjeverne Dalmacije i glazbeno plesnu tradicijsku baštinu  sjeverne Dalmacije te zaštićenu nematerijalnu kulturnu baštinu kroz niz radionica na Narodnom trgu u Zadru ispred Gradske lože i u prostoru Etnološkog odjela NMZ, Gradska straža, Narodni trg, Zadar.

U subotu 1. lipnja 2024. godine Izvorna folklorna skupina Silba predstavlja sibenski tanac, tradicijski ples otoka Silbe. Sibenski tanac ima svojstvo zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra od 2017.

Posebnost ove prezentacije radionice sibenskog tanca je i direktno uključivanje zainteresirane publike u radionicu. Prezentacijskoj radionici će se priključiti i polaznici radionice sibenskog tanca koju vodi Matilda Sindičić.

Sibenski tanac jedinstven je i najstariji ples na otoku Silbi. Na otoku se kaže tancati, balati ili igrati za plesati. Prema kazivanjima sibenski tanac igrao se na plesnim priredbama, osobito nedjeljama, na crkvene blagdane te poslije mise, prigodom ženidbe, u kući mlade ili u seoskoj dvorani; na pokladni utorak, na otvorenom, na mjesnom trgu, oko slamnatog karnevala.

Prema strukturi prostornog oblikovanja, odnosno, kretanju izvođača, sibenski tanac sastoji se od dva dijela. U prvome se u parovima obilazi prostor uz promjene smjera kretanja, a u drugom dijelu pleše se u dva reda, muškarci nasuprot žena. Stil se odlikuje gracioznošću te finim i dostojanstvenim, mirnim plesanjem.

Nositelji sibenskog tanca stanovnici su otoka Silbe. Organizirano djeluju u Izvornoj folklornoj skupini (IFS ) Silba.

Sibenski tanac osobita je lokalna suvrstica parovnih otočnih tanaca, stariji sloj žive plesne tradicije i važan simbol identiteta stanovnika Silbe. Njegovim učenjem i prenošenjem na mlađe potaknula se rekonstrukcija nošnji, a svojim je osobitim stilom izvedbe poticajan i višeslojan izričaj za okupljanje bez ograničenja čime u potpunosti opravdava želju za daljnjim očuvanjem i javnim prepoznavanjem kulturnoga dobra na nacionalnoj razini.