Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva (22. veljače) obvezuje nas da se podsjetimo sljedećih činjenica, piše Staroslavenski institut.
1) povijest Hrvata neopisiva je i nespoznatljiva
bez glagoljaštva, hrvatskoga odvjetka ćirilometodske
tradicije
2) glagoljaštvo obuhvaća pismenost na hrvatskom
tipu glagoljice i na hrvatskom
tipu ćirilice (glagoljica je autorsko pismo, a ćirilica
se razvila iz grčkoga alfabeta)
3) prvi dokumentirani spomen glagoljaštva vezan je za
splitski crkveni sabor 925. godine, a njegovo povlačenje iz
povijesti za Drugi vatikanski koncil u 20. stoljeću
4) zlatno doba hrvatskoga glagoljaštva, u kojem nastaju
najreprezentativnije rukopisne knjige i koje se završava pojavom
tiska, obuhvaća 14. i 15. stoljeće
5) Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva slavi se 22.
veljače jer je toga dana 1483. godine izdana prva hrvatska
tiskana knjiga, glagoljski Misal po zakonu rimskoga
dvora (Prvotisak), od kojega je danas sačuvano 14 primjeraka
6) priređivači Prvotiska nisu se potpisali niti su
zabilježili gdje je misal otisnut (promislimo vrijednosti koje su
u temelju te odluke!!)
7) živahna rasprava o tome gdje je Prvotisak mogao biti
tiskan uključuje Rim, Veneciju, Izolu, Kosinj, Senj i Modruš, a
na pitanje tko je to mogao biti, progovaraju jezične osobitosti
misala koje upućuju na Istrane
8) u kalendaru Prvotiska za dan 14. veljače piše »Kurila i
Metudie ispovêdniku«, a za 30. rujna »Eronima prozvitera
ispovêdnika«
9) Jeronimu, Ćirilu, Metodu i Grguru Ninskom posvećen je
dokumentarni film Mitski i zbiljski glagoljaški
velikani (danas na HTV 3 u 16,05 h)
10) mlađem i zbiljskom glagoljaškom velikanu, Vidu iz
Omišlja, i njegovoj kultnoj knjizi iz 1396. posvećena
je Večer hrvatske glagoljice i glagoljaštva (danas u 18
sati na Zoomu: https://t.ly/MSn1D).
