Čini se da je procesijski križ, iz u prve polovice 14. stoljeća, nakon povratka vrjedniji nego što je bio prije krađe. Kod primopredaje u Zadru ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je upravo on najvrjedniji otuđeni umjetnički predmet kojeg je država Hrvatska uspjela vratiti.

Zaista je njegov povrat jedan od važnijih kulturnih događaja za grad Zadar, ali i za Hrvatsku, zbog njegove religiozne, povijesne i umjetničke vrijednosti, U svakom slučaju križ privlači pozornost posjetitelja upravo zbog sudbine koju je proživio u posljednjih pedesetak godina svoga dugog vijeka.

Ipak, treba istaći kako su vrlo vrijedne i druge umjetnine ukradene 1974. iz franjevačke riznice. Prema popisu kojeg je sastavila tadašnja direktorica Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zadar Ksenija Radulić, uz procesijski križ, ukradena su još tri kaleža iz 15. stoljeća, pozlaćeno srebro. Zatim, jedna patena iz istog doba i istog materijala; jedan relikvijar Svetog Križa iz 16. st., pozlaćeni bakar; jedan drugi relikvijar iz 16.st., također pozlaćeni bakar; dvije srebrene ampulice iz 19. st.; dvije srebrene vaze iz 17. st.; i jedna ovalna slika iz 18. st., ulje na platnu visine 50 cm, s prikazom Sv. Josipa i Isusa.

Osim toga izrezano je i ukradeno: iz graduala B (14. stoljeće) dvanaest inicijalima ukrašenih listova (dim. 56 x 39,5 cm); iz antifonara H (13. stoljeće) osam inicijalima ukrašenih listova (dim. 56 x 39 cm); iz psalterija M (15. stoljeće) osam inicijalima ukrašenih listova (dim. 57,2 x 39,5). ).

Ovom popisu treba nadodati da psaltiru M, uz osam listova koje je navela gđa Radulić, nedostaje još jedan list s ukrašenim inicijalom, i to onaj prvi. Gđa Radulić navela je kako u Psaltiru M nedostaju listovi: 5; 53; 84; 109; 134; 169; 189 i 268. Pogrešno je navela kako nedostaje list 189. Umjesto njega trebalo je stajati 198, pa se zasigurno radilo o pogrešci u tipkanju.

U njezinom izvještaju i kod druge dvije knjige postoje pogreške. U Kodeksu H navedeni su kao ukradeni listovi s ukrašenim inicijalima: 3; 28; 90; 98; 112; 147; 158; i 190. List 158 međutim postoji, a nedostaje list 159, pa se zasigurno i tu radi o pogrešci u tipkanju. U kodeksu B prema njoj nedostaju: 6; 13; 15; 27; 51; 53; 58; 63; 71; 77; 79 i 130. List 27 međutim postoji, a nedostaje list 17., pa je i tu očito riječ o pogrešci u tipkanju.

Po procjeni gđe Radulić inicijali iz knjiga precizno su izrezivani. Čini se pak da je lopov kradući usavršavao tehniku. Kod knjige H ispod ukradenog lista 90 zarezani su listovi od 91 do 94, kao i kod ukradenog 147 zarezani su oni od 148 do 153. Kod rezanja listova iz kodeksa B nešto su manja oštećenja: kod lista 6 zarezani su listovi 4, 5 i 7; kod 51 zarezan je 52; kod 79 zarezan je 78 i 80; kod 130 zarezan je 129. Kod psaltira M ne vide se oštećenja listova ispod onih koji su ukradeni, pa se može pretpostaviti kako su listovi iz te knjige istrgnuti. Po oštećenjima bi se moglo pretpostaviti da je lopov najprije „obrađivao“ kodeks H, zatim B i na koncu M.

Izrezani ili istrgnuti listovi s unikatnim slikama iz tri rukom pisane knjige na pergameni, bile su prije nego su ukradene predmet proučavanja više stručnjaka. Neke od njih objavljene su u crno-bijeloj tehnici u knjizi: Die illuminierten Handschriften in Dalmatien, koju je u Leipzigu još 1917. izdao Hans Folnesics.

U svom dopisu zadarskim konzervatorima na tu knjigu uputio je Cvito Fisković, pa su se oni kod sastavljanja popisa ukradenih umjetnina služili tom knjigom, uz knjige iz kojih su minijature izrezane. Prof. Nikola Jakšić, u članku: Iluminirani psaltir 15. stoljeća zadarskih franjevaca (objavljen u Ars Adriatica, Zadar, 2/2012., str. 119-138), obrađujući iscrpno kodeks, koji se vodi pod oznakom M, objavio je fotografije u boji izrezanih minijatura iz njega. On je također registrirao list 1 s minijaturom (tzv. Invitatorium) kao izrezan.

Zahvaljujući spomenutom stručnom članku prof. Marijane Kovačević o ukradenom križu i činjenici da se o njemu informirani stručnjak prof. Cooper našao u muzeju grada La Spezia, gdje se križ nalazio, taj vrijedni nabožni i umjetnički premet opet je na svom starom mjestu u Zadru kod izvornih vlasnika.

Na žalost, o drugim ukradenim umjetninama nisu se do sada pojavili pouzdani tragovi. No, i bez obzira na tu činjenicu, one bi trebale biti predmet proučavanja i objavljivanja informacija o njima, u nadi kako će i one jednoga dana biti vraćene vlasnicima. Događaji oko povrata križa, šalju poruku kako ukradene umjetnine ne smiju biti zaboravljene.

Na tom tragu je katalog ukradenih umjetnina iz franjevačke riznice, kojeg su izradili djelatnici Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zadru 2008. godine. U katalogu se nalazi raspoloživi slikovni materijal o ukradenim predmetima, a napravljen je na temelju popisa kojeg je nakon krađe izradila gđa Radulić. Sastavni dio tog kataloga je i CD sa snimcima umjetnina iz fototeke Konzervatorskog odjela u Zadru.